| Abstract | Sociologija je kao nastavni predmet iz područja društvenih znanosti uvedena u srednje škole prije nešto više od pola stoljeća. Danas se sociologija „[...] uči i poučava u gimnazijama i drugim srednjim školama kao obvezni i kao izborni predmet, a usmjerenost učeniku temeljno je obilježje učenja i poučavanja sociologije.“ (Kurikulum nastavnog predmeta Sociologija za gimnazije, 2019: 2) Suvremeno je društvo neprestano izloženo brzim promjenama kojima se treba prilagoditi, a u tome važnu ulogu ima suvremeno obrazovanje. U tom kontekstu, sociologija učenicima omogućuje ili bi trebala omogućavati razumijevanje promjena u društvu, oblikovanje utemeljenih stavova i razvoj sposobnosti kritičkoga razmišljanja. U kurikulumu Sociologije (2019: 2) naglašava se da „[u]čenje sociologije potiče kritičko promišljanje stvarnosti, jer se sociologija kao znanost temelji na neprestanome propitivanju svih društvenih odnosa, od društvenih interakcija među pojedincima preko istraživanja utjecaja i važnosti medija i informacijske tehnologije u društvenome životu i svakodnevici, pa sve do općega propitivanja odnosa čovjeka i prirode ili čovjeka i tehnologije te ostalih aspekata suvremenoga društva.“ Rezultati istraživanja o „percepciji obrazovnih ishoda srednjoškolske nastave sociologije u Hrvatskoj“ pokazuju da bi nastava sociologije trebala „[...] razvijati prosocijalne stavove učenika prema okolini, razvijati proaktivan odnos prema nastavi sociologije, poučavati o disciplinarnim spoznajama, poučavati o disciplinarnim tumačenjima suvremenih društvenih pojava, razvijati specifične predmetne i generičke vještine.“ (Bošnjak, 2013: 243) U radu su istaknute temeljna obilježja sociologije kao društvene znanosti, kao i pregled dosadašnje literature o nastavi sociologije u Hrvatskoj. Kalanj (2009), objašnjavajući razliku između sociologije i ideologije, naglašava da je jedno od temeljnih obilježja sociologije njena usmjerenost prema tome da „[...] otkrije opće ili posebne razloge i uzroke nekih društvenih stanja i kretanja[...] “ te „[...] nastoji ustanoviti zakonitosti društvene zbilje [...]“. (2009: 241-242) Također, naglašava se važnost proučavanja nastajanja i oblikovanja srednjoškolskih strukovnih i gimnazijskih programa (kurikula). Svrha ovog rada je, na temelju usporedne analize, provjeriti koliko se program sociologije promijenio kroz godine i koje su obrazovne ishode programi željeli ili danas žele postići kod učenika. U radu se analiziraju i pokazatelji vezani uz sociologiju na državnoj maturi, prezentira se broj i uspjeh učenika koji odabiru sociologiju te se analiziraju testovi sociologije. U zaključnom djelu rada raspravlja se o (ne)postojanju potrebe za uključenjem ili širenjem sociologije ili socioloških tema na različite obrazovne razine – od osnovnoškolske do fakultetske. |
