| Abstract | S prostora Republike Hrvatske često se iseljavalo. U razdoblju od pet stoljeća uslijedilo je nekoliko
iseljeničkih valova, što zbog gospodarskih, što zbog ratnih prilika. Od 1971. do 1991. popularna
zemlja za hrvatske iseljenike je Njemačka. Također, Njemačku slijede dvije prekooceanske
zemlje, Australija i Kanada. Kao i na razini cijele Republike Hrvatske, s prostora istočne Hrvatske
migrira se pretežno u Njemačku. U novije vrijeme, aktualna je migracija zbog boljih poslovnih
prilika. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, uvelike je olakšan odlazak na rad u inozemstvo
budući da više ne trebaju vize i radne dozvole. Najpopularnije zemlje hrvatske emigracije su
Njemačka i Irska. Njemačka zbog blizine, poznanika i jakog gospodarstva. Irska je popularna zbog
engleskog govornog područja i IT industrije koja iz godine u godinu uzima sve veći zamah.
Državni ured za statistiku (DZS) posjeduje podatke o iseljenicima. Međutim, javlja se nesrazmjer
između podataka DZS i, primjerice, podataka Ureda za socijalnu zaštitu Irske. Irska svoje
useljenike evidentira pomoću PPSN-a te su podaci koje daje Ured podosta precizni budući da se
bez njega ne može zaposliti. Od 2011. do 2017. DZS evidentira 5042 odseljenih iz Hrvatske u
Irsku, dok prema PPSN-u Irska evidentira 17 285 useljenih Hrvata u Irsku. Slična situacija je s
njemačkim Saveznim zavodom za statistiku (DESTATIS) koji u razdoblju od 2011. do 2017.
evidentira 189 171 Hrvata u Njemačkoj, dok DZS daje podatke o 73 847 iseljenih osoba. Prirodno
kretanje stanovništva istočne Hrvatske od 1967. do 2016. ne ulijeva optimizam budući da na
prostoru cijele Republike Hrvatske, a pogotovo Slavonije i Baranje, zadnjih gotovo 25 godina
nema pozitivne prirodne promjene. Analizom prikupljenih podataka na ukupno 62 uzorka iz
anketnog istraživanja, ustanovljen je glavni razlog za odlazak u emigraciju. Financijska
nestabilnost uzrokovana nedostatkom ili potplaćenosti posla natjerala je velik broj osoba, pretežito
mladih, u Njemačku ili Irsku. |
