| Abstract | Glazba je jedan od najčudesnijih načina izražavanja ljudskog bića budući da uspijeva
odmah prenijeti različite osjećaje koje drugi oblici umjetnosti možda ne mogu. Kao takva,
složen je sustav zvukova, melodija i ritmova koje je čovjek otkrivao i razrađivao da bi
dobio beskonačnost različitih mogućnosti. Glazba ima veliku važnost za čovjeka jer mu
omogućuje izražavanje strahova, radosti i ostalih vrlo dubokih osjećaja. Omogućuje nam
da kanaliziramo i izrazimo osjećaje, ali u isto vrijeme te osjećaje ublažava ili povećava,
ovisno o slučaju. Procesom digitalizacije glazbe došlo je do evolucije glazbenih softvera,
ali i samog pristupa glazbi, što je rezultiralo drastičnom promjenom u navikama njezinog
slušanja, tj. produkcije, u odnosu na vrijeme popularnosti tradicionalnih medija. Pojavom
digitalnih platformi za slušanje glazbe drastično se promijenio i način monetizacije glazbe;
te se nanovo rasporedila podjela prihoda unutar glazbene industrije i svih njenih aktera.
Internet i digitalne platforme slušateljima su omogućili brz, praktičan i neograničen
pristup ogromnoj količini glazbenog sadržaja, što za sobom povlači nužnost prilagodbe
svih procesa vezanih uz njegovu produkciju, ali i marketing, tj. način komunikacije
umjetnika prema publici i povratnim informacijama od publike prema umjetnicima. Sve
te promjene odrazile su se, i dalje se odražavaju na ekonomiju i društvo u cjelini. Naime,
s pojavom interneta i digitalnih platformi, pokušao se riješiti problem piratstva u
glazbenoj sferi, gdje se više ne bi ostavljalo prostora za neautorizirano korištenje
glazbenog sadržaja. Upravo se ovim temama bavi istraživanje ovog diplomskog rada –
anketnim istraživanjem provedenim na 132 ispitanika, ispitane su navike slušanja glazbe
u Hrvatskoj te opća razina upoznatosti s digitalnim platformama isto kao i stavovi o
piratskom djelovanju i mišljenju o tome koliko je moguće koncerte uživo zamijeniti
onima online. |
