| Abstract | Cilj ovoga rada je višestruk. Primarno, cilj je upoznati se s ključnim pojmovima kiborga i
kiborgizacije te njihovim vrstama i postupcima. Zatim, staviti pojmove u kontekst filozofije
sporta unutar koje će biti razmatrani. Nadalje, budući da je ovaj rad spoj dviju filozofskih
disciplina – transhumanizma i filozofije sporta, dat će se povijesni pregled nastanka i razvoja
filozofije sporta. U središtu rada su kiborg-sportaši i njihove sportske izvedbe u usporedbi sa
sportašima koji nemaju tjelesnih onemogućenja. Analizirat će se primjeri dvojice najistaknutijih
paraolimpijaca atletičari Oscar Pistorius, s dvostrukom amputacijom nogu i skakač u dalj
Markus Rehm kojemu je amputirana desna noga. Postavljaju se pitanja trebaju li oni sudjelovati
na Olimpijskim igrama budući da koriste proteze od karbonskih vlakana odnosno daju li im one
nepoštenu prednost u odnosu na sportaše koji koriste prirodne noge. U radu se isto tako
razmatraju njihove sličnosti i razlike. U današnjem sportu, tehnologija ima sve veću ulogu za
sportsku izvedbu sportaša. Veliki je problem što tehnologija napreduje velikom brzinom, što
otežava etici sporta ostati u koraku s njom. Ipak, uloga je etike sporta razlučiti koja bi
tehnologija trebala biti dopuštena, a koja zabranjena jer narušava vrijednosti i načela sporta. Na
samom kraju rada, razmotrit će se etička pitanja kiborgizacije sporta, odnosno treba li biti
dopuštena i pod kojim uvjetima. Konačni je cilj definirati etička načela po kojima kiborgizacija
neće narušiti sportske vrijednosti i integritet sporta. |
| Abstract (english) | The aim of this work is to get acquainted, first of sll, with the key terms of today´s high
technology, cyborg and cyborgization, as well as their types and procedures. Then, give a
historical overview of the origin and development of philosophy of sport, which is a very young
discipline, since this paper is a combination of two philosophical disciplines – transhumanism
and philosophy of sport. The work fouces on cyborg-athletes and their sports performances
compared to able-bodied athletes, which are explained using the examples of Paralympians, of
whom the runner Oscar Pistorius with a double leg amputee and the long jumper Markus Rehm,
who has only one leg amputated, are particulary prominent. Questions are being raised as to
whether they should participate in the Olympic games because they have carbon train protheses
and whether they give them an unfair advantage over able-bodied athletes. The paper also
highlights their similarities and differences. Also, technology plays a key role in sports
performance, which advances at lighting speed, which makes it difficult for sports ethicists to
keep up with it. However, their role is to distinguish what is allowed and what is prohibited
because it violates sports values and principles. At the very end of the paper, we deal with the
ethical issues of cyborgization of sports, i. e. whether it should be allowed and, if so, under what
conditions. Therefore, ethical principles are defined according to which cyborgization will not
damage sports values and the integrity of sports. |
