| Abstract | Međusobni utjecaj medija i suvremene obitelji veoma je važan, jer s jedne strane potonje kao zajednice i pojedini njihovi članovi predstavljaju medijsku publiku, a s druge strane mediji svojim sadržajem utječu na obiteljski život, od dnevnog rasporeda obitelji pa do shvaćanja same obitelji i pojedinih uloga unutar nje. Zahvaljujući, među ostalim čimbenicima, medijima suvremena obitelj više nije onakva kakvu je poznaje tradicionalna kultura – utemeljena na crkveno sklopljenom braku i koja obuhvaća oca, majku, djecu, te očeve ili majčine roditelje. Višegeneracijska tradicionalna obitelj nestaje najprije zahvaljujući urbanizaciji i industrijalizaciji, pa se suvremena obitelj sužava na svoju jezgru - roditelje i njihovu djecu. Na promjenu njezine strukture utječu gospodarske i društvene promjene, a mijenja se i samo shvaćanje u javnosti potpune ili cjelovite obitelji, te smisla braka (Obradović i ČudinaObradović, 2006: 297). Moderno doba brzih promjena, razvoja tehnologije i znanosti, širenje političkih ideja i brzi protok informacija donose i promjene u poimanju pojedinca i njegove uloge u obitelji i društvu. Sustav vrednota u suvremenom društvu ima individualistički značaj, brak se promatra u funkciji samoostvarenja osobe a ne više u funkciji potomstva, društva i Crkve (Baloban J, 2004: 182-183). Unatoč tome što se i u Hrvatskoj i u europskim zemljama smanjuje broj sklopljenih brakova a raste broj razvoda, zbog čega se može govoriti o krizi braka i obitelji, još uvijek su to vrijednosti kojima se teži i koje se nalaze iznimno visoko na ljestvici vrednota većine ljudi. Iz navedenoga slijedi kako danas poimanje obitelji stoji između dviju krajnosti. S jedne strane joj se predviđa kraj ili bar kraj modela obitelji kakvu poznajemo, a s druge strane 98,8% građana Hrvatske koji su anketirani u Europskom istraživanju vrednota iz 1999. godine izjavilo je da je obitelj u njihovu životu važna ili veoma važna (Aračić i Nikodem, 2000: 295). U istome istraživanju, koje je provedeno u 33 europske zemlje, većina je ispitanika u svim državama rekla kako se ne slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela ustanova (Aračić i Nikodem, 2005: 151). |
