Pages

Samopoštovanje i lokus kontrole kao prediktori dobrobiti
Samopoštovanje i lokus kontrole kao prediktori dobrobiti
Iva Brkić
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogu li se na temelju samopoštovanja i lokusa kontrole predvidjeti komponente dobrobit te provjeriti je li hipoteza o samopoštovanju kao medijacijskoj varijabli u odnosu lokusa kontrole i komponenata dobrobiti empirijski utemeljena. Istraživanje je provedeno jednokratnim prikupljanjem podataka na 245 studenata koji studiraju u Zagrebu. Sudionici su u istraživanje prikupljeni putem Facebooka te mailing listi gdje je podijeljena poveznica koja je...
Samoprezentacija kao strategija interpersonalne komunikacije
Samoprezentacija kao strategija interpersonalne komunikacije
Ana Kostenjak
Samoprezentacija je složen kognitivno-bihevioralni proces kojim osoba nastoji utjecati na svoj javni izgled, tj. na način na koji je opažaju i doživljavaju drugi ljudi, a s ciljem da ostavi što bolji dojam o sebi. Ovaj je fenomen postao predmet znanstvenog interesa nakon objave poznatog djela Ervina Goffmana The Presentation of Self in Everyday Life (1959.) u kojem autor ponašanje ljudi u svakodnevnom životu metaforički uspoređuje s glumom na kazališnoj pozornici. Ljudi se koriste...
Samoprocjena zdravlja s obzirom na doživljaj i percepciju djelovanja stresa na zdravlje
Samoprocjena zdravlja s obzirom na doživljaj i percepciju djelovanja stresa na zdravlje
Josipa Milović
Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u ukupnoj samoprocjeni zdravlja s obzirom na dob sudionika, doživljaj stresa, stav prema stresu i percepciju intenziteta djelovanja stresa na zdravlje. U istraživanju je sudjelovalo 208 sudionika (143 ženskih i 63 muških) između 19 i 68 godina. Prosjek dobi bio je 39 godina. Način odabira uzorka bio je prigodan. Samoprocjena zdravlja mjerena je upitnikom SF-36 (Ware i Sherbourne, 1992). Doživljaj stresa mjerio se Ljestvicom...
Samoubojstvo mladih u Hrvatskoj
Samoubojstvo mladih u Hrvatskoj
Andrea Miholek
Rad ne sadrži sažetak.
Sastavnice političkog identiteta Hrvata u BiH
Sastavnice političkog identiteta Hrvata u BiH
Andrea Pavelić
Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, a trenutno su najrasprostranjeniji na području zapadne Hercegovine. Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini počeo se, u modernom smislu, snažnije oblikovati tek nakon osmanskih osvajanja u 15.st.. Nove okolnosti koje su tada nastale bitno su odredile budućnost Hrvata u ovoj državi. Ovaj radi bavi se određivanjem hrvatskog političkog identiteta, međutim u ovom specifičnom slučaju, taj identitet se skoro pa podudara...
Seksualno uznemiravanje na Sveučilištu u Zagrebu - iskustva i stavovi studenata/ica
Seksualno uznemiravanje na Sveučilištu u Zagrebu - iskustva i stavovi studenata/ica
Ivana Andrijašević
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati trenutno stanje na Sveučilištu u Zagrebu po pitanju seksualnog uznemiravanja studenata i studentica. Glavni problemi istraživanja bili su utvrđivanje prevalencije seksualnog uznemiravanja, ispitivanje rodne razlike u broju doživljenih iskustava i emocionalnim reakcijama na seksualno uznemiravanje, ispitivanje emocionalnih reakcija ovisno o statusu počinitelja/počiniteljice te ispitivanje rodnih razlika u stavovima prema seksualnom uznemiravanju....
Seksualnost u muškim i ženskim časopisima
Seksualnost u muškim i ženskim časopisima
Iva Boneta
Seksualnost je uvijek aktualna i zanimljiva tema, a posebno u današnjem društvu. Pogled znanstvenika koji su se njome bavili uglavnom se razlikuje u tome koju su količinu društvenog utjecaja pripisali konstrukciji spolnosti. Dakle, dio ih smatra da su seksualnost, spol i rod biološki determinirani, a dio da su kulturno determinirani. U ovom se radu pokušava usporediti način na koji muški i ženski časopis obrađuje teme spola i roda. Koliko su u njima prisutni i ponuđeni...
Seljačka buna 1573.
Seljačka buna 1573.
Tin Komočar
Društvo 16. stoljeća na području današnje Hrvatske činili su plemstvo i Crkva, građanstvo te seljaštvo. U tom je razdoblju često dolazilo do sukoba između navedenih društvenih skupina. Najveći i najpoznatiji takav sukob bila je Seljačka buna iz 1573. godine. Žarište bune bilo je Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo. Iako se brzo proširila na golemi teritorij te se u nju uključio veliki broj seljaka, buna je ugušena već nakon desetak dana. Kao uzroci bune najčešće se...
Seljačka buna 1573.
Seljačka buna 1573.
Izabela Batovanja
Seljačka buna započela je u noći sa 27. na 28. ožujka 1573. godine na Susedgradskostubičkome vlastelinstvu, odakle se proširila i na susjedna vlastelinstva na hrvatskim, ali i na neka na slovenskim teritorijima. Buni je predhodilo međusobno sukobljavanje plemstva, nezadovoljstvo kmetova i ponašanje vlastelina prema svojim podložnicima. Iako su prvotno seljaci i njihovi vođe nizali uspjehe, realnost je čekala iza ugla. Seljaci nisu bili spremni na susret ni s kakvom bolje...
Semiotika filma
Semiotika filma
Katarina Šarić
Rad donosi semiotičku analizu filma Stanleya Kubricka, 2001:Odiseja u svemiru, kako bi se prikazala važnost filma za semiotičko i kulturno naslijeđe. Nakon smještanja semiotike u povijesni i teorijski okvir, rad se bavi filmskom semiotikom i načinom na koji film utječe na publiku. Film je medij koji zbog ispreplitanja slike, glazbe i dijaloga ima utjecaj na ljude kao nijedno sredstvo komunikacije do sada. Analizom auditivnih i vizualnih kodova te simbolike imena i tema prikazan je...
Simbol gavrana u hrvatskoj književnosti
Simbol gavrana u hrvatskoj književnosti
Ella Delač
Tema ovog rada je simbol gavrana u hrvatskoj književnosti. Za početak ćemo općenito definirati značenje samog simbola te načine na koje shvaćamo simbole. Nakon definiranja simbola dolazimo do simbola životinja unutar narodnih običaja iz razloga što su simboli životinja prvenstveno potekli od narodnih običaja koje je potrebno pobliže objasniti. Proučit ćemo i simbol gavrana. Što je općenito simbol gavrana? Koja je definicija simbola gavrana? Tumačit ćemo simbol gavrana kroz...

Pages