| Abstract | Srednjovjekovni utvrđeni kraljevski gradovi na južnoj strani Ivanščice su: Lobor,
Oštrc i Belec, koji se spominju od sredine 13. st. Za Oštrc znamo i tko ga je sagradio, župan
Farkaš, dok za Lobor pretpostavljamo da je to bio knez Pučuna ili njegov otac Urban, a prema
nekim dokumentima varaždinski župan Mihael. Za Belec možemo također pretpostavljati, da
ga je gradio kralj Otokar, Gisingovci ili Celjski. Gradovi se spominju često u kontekstu
zajedničkog vlasništva pojedinih obitelji. Većinom su to bili zagorski župani, koji su
upravljali Zagorjem, te su uz spomenute gradove posjedovali i one na zapadnom dijelu
županije, najčešće Krapinu i Kostel, ali i druge. Povijest gradova možemo pratiti od prvog
pojavljivanja, do vrhunca moći gradova te do napuštanja i preseljenja u nizine.
Na jugoistočnoj strani Ivanščice imamo gradove: Židovinu, Milengrad i Gotalovec. O
Židovini nemamo dovoljno podataka te ju ne možemo identificirati u vrelima, a jedino znamo
da je grad postojao u srednjem vijeku te je slično građen kao i Oštrc. Možemo pretpostaviti da
ga je isto gradio Farkaš. Budući da je moguće da je župan Farkaš sagradio dva utvrđena
grada, to bi mogli biti Oštrc i Židovina na Ivanščici. O Milengradu nemamo dokumente iz
kojih bi zaključili tko je bio graditelj te koja ga je obitelj prva imala u posjedu te se stoga ne
može iskonstruirati njegov početak. O Gotalovcu nema previše spomena u srednjem vijeku,
osim o posjedu. Sam grad se ne spominje, ali se prema načinu gradnje pretpostavlja da je
građen na srednjovjekovnim temeljima. Iz navedene literature može se zaključiti da je nakon
prestanka opasnosti od provala Osmanlija te uslijed novih tehnika ratovanja i načina života,
većina gradova napuštena u 16., a najkasnije u 17. stoljeću. |
