| Abstract | Društvo je prirodna pojava, od prvog sposobnog čovjeka do današnjeg čovjeka, svaki društveni oblik
ima svoje sastavnice, funkcije i karakteristike, što su glavne teme socioloških istraživanja. Svaki sa
sobom nosi posebne oblike društvenosti razvijene kroz ljudsku inteligenciju i životne uvjete (prirodne
uvjete poput klime, vegetacije, flore i faune, do kulture i ekonomskih i političkih uvjeta) određenog
razdoblja. Zanimljivo je proučavati društvene odnose među društvenim pojedincima i kako jedan
pojedinac ili grupa utječe na drugoga. Kako društva rastu i razvijaju se tijekom vremena, s njima se
razvijaju i određene "bolesti" ili mutacije. Jedna od takvih "bolesti" je narcizam. Kako Lasch tvrdi u
svojoj knjizi The Culture of Narcissism, narcisoidnost predstavlja neku vrstu mutirane norme, u ovom
slučaju društva formiranog kroz klinički dijagnosticirane poremećaje osobnosti. . Ovaj rad će ispitati
pojavu narcizma u današnjem društvu i razumjeti narcizam kroz sljedeće karakteristike koje
definiraju Mustač i Marčinko 2020. godine: nedostatak empatije, arogancija, potreba za divljenjem,
želja za pažnjom i samo napuhani osjećaj vlastite vrijednosti. Kada te osobine postanu trajne i
potpuno krute, to se naziva narcistički poremećaj osobnosti. Kada naše društvo ima velik broj
pojedinaca čije se osobnosti temelje na tim osobinama, takvo društvo možemo nazvati narcisoidnim
društvom. Važno je društvo proučavati kroz okvire narcisoidnosti kako bismo razumjeli određene
pojave i ispravili komponente koje dovode do društveno nepoželjnih proizvoda u vidu nepoželjnih
međusobnih odnosa, nepovoljnih životnih vrijednosti i uvjeta života, rada i negativnih aspekata života.
Iako je teško ili nemoguće definirati što čini normalan, zdrav i uspješan život, također je lako uočiti
abnormalne značajke narcisoidnog društva u kojem se opće blagostanje i zajednički napredak ne
uzimaju u obzir, već samo veći pojedinačni napredak. Natprosječan i sebičan sa samoljubljem i
vlastitim interesom, to je Narcis. Ljudska bića su društvena bića oblikovana socijalizacijom, tako da
je narcisoidnost suprotan srži ljudskih bića, budući da se narcistička društva kreću prema asocijalnim,
pa čak i antisocijalnim oblicima ponašanja kroz samopromociju i samodostatnost. Jedno treba drugo,
jer prijateljstva, obitelji, zajednice, pa čak i društva stvaramo poznavajući jedni druge i napredujući
zajedno, a sama ljudska povijest nam je pokazala da samo zajedno možemo ići naprijed. Jedan od
paradoksa narcisoidnog društva je upravo taj da narcis treba odskočnu dasku da bi uspio u svom
projektu samoljublja, samodostatnosti i transcendiranja svih ostalih. Što znači kada se narcis nema s
kim usporediti, nema komu pokazati dominaciju, najljepšeg, najboljeg itd.? Upravo je zato
narcisoidno društvo bila tema ovog rada jer se radi o pokušaju razumijevanja kako društvo oblikuje
narcise, a kako narcisi oblikuju društvo. Većina radova o narcizmu proučava ga u obliku individualnih
poremećaja ličnosti, a cilj ovog rada bio je razumijevanje društvenih aspekata narcizma. Za lakše
razumijevanje narcizma rad je prikazao odnos dviju suprotnosti u društvu - odnosno odnosa između
muškaraca i žena, društvene aspekte fenomena kao i osobne aspekte te kako glasnici javnosti tj. mediji
53
gledaju na narcizam. Ovdje dolazimo do praktičnog dijela rada, gdje se proučilo i analiziralo slučaj
hrvatske influencerice Ivane Knoll i narcisoidne elemente u njezinim objavama i objavama njezinih
pratitelja na Instagram profilu. Ivana Knoll pružila nam je prikaze pojedinaca poput nje, koji su nam
pružili dokaze o današnjem narcisoidnom društvu koje obitava i pronalazi "utočište i hranu" na
društvenim mrežama. |
