LIBERTARIJANIZAM I DOKTRINA KATOLIČKE CRKVE O SLOBODI

disertacija

• Naslov (engleski): LIBERTARIANISM AND DOCTRINE OF CATHOLIC CHURCH ON FREEDO
• Autor: DUBRAVKA VLAIČEVIĆ; MBZ: 33333365
• Mentor: Davor Pećnjak (mentor)
• Član povjerenstva: Alojz Ćubelić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Stipe Kutleša (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tvrtko Jolić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-03-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 14 - Filozofski sustavi i gledišta

Sažetak

Sloboda volje i djelovanja jedan je od središnjih filozofskih problema, a pojam slobode je i kršćanski izuzetno značajan. Doktorski rad ţeli doprinijeti rješenju problema slobodne volje povezivanjem libertarijanizma s učenjem KatoliČke Crkve o slobodi. Najeminentniji predstavnici katoličke doktrine su sveci Aurelije Augustin i Toma Akvinski. Katekizam Katoličke Crkve (br. 1730-1748)1 uĉi da je čovjek stvorenje obdareno razumom, da ima dostojanstvo osobe tj. slobodu odluĉivanja i djelovanja. Argumentirat ću za djelovateljsko-libertarijanistički stav u problemu slobode volje te pokazati da upravo ta libertarijanska teorija najbolje racionalno potkrepljuje doktrinu Katoličke Crkve o čovjekovoj slobodi i odgovornosti. U problemu o slobodi volje, libertarijanizam je, općenito, pozicija kojom se pokazuje kako je sloboda volje i djelovanja metafizički moguća u inkompatibilističkom smislu koji tvrdi da su determinizam i sloboda nepomirljivi. Autonomija znači da volja mora biti određena od same osobe, a ne neĉim izvanjskim kao što su prethodna stanja, prirodni zakoni ili manipulacija drugih djelovatelja. Donošenje slobodne odluke, te činjenja proizašlog iz takve odluke, mora biti nešto nad čime djelovatelj ima kontrolu. To zahtijeva sposobnost za djelovanje u skladu s razumom, ali i protiv njega. Libertarijanci vjeruju da determinizam ne dopušta autonomiju, da refleksivnost nije dovoljna za utemeljenje slobode. Slučajevi manipulacije pokazuju da deterministička povijest zaista potkopava moralnu odgovornost. Donošenje odluke za koju smo moralno odgovorni te činjenja proizašlog iz takve odluke mora biti nešto nad čime djelovatelj ima kontrolu, a prema tezi čvrstog determinizma, mi takvu kontrolu nemamo. Upotrijebit ću i opisati dva tipa libertarijanizma (događajni i djelovateljski) te pokazati da opovrgavaju tezu determinizma. Razlaganjem djelovateljskog libertarijanizma dokazat ću tezu slobode volje na najbolji mogući način. Argumentirat ću da je takvo objašnjenje racionalno opravdano te da može poslužiti kao racionalno upotpunjenje učenja Katoličke Crkve o slobodi.

Sažetak (engleski)

Freedom of the will and action is one of the central philosophical problems, and the concept of freedom is very important in Catholicism, and in Christianity generally. The most eminent representatives of Catholic doctrine are St. Augustine and St. Thomas Aquinas. Catechism of the Catholic Church (nos. 1730-1748) teaches that human beings are endowed with reason, that person has a dignity and that human beings as persons have the freedom of will and freedom of action. Libertarianism, generally, is the incompatibilistic position which claims that the freedom of the will and action is metaphysically possible. Autonomy means that will must be determined by the person, and not to be determined by something external, such as previous or initial conditions, natural laws or manipulation of others. Free decisions, and actions which spring from them, must be something over which an agent has control. It requires ability to operate in compliance, but also sometimes even against the reason. Libertarians believe that determinism does not allow autonomy, that reflexivity is not sufficient for the establishment of freedom. Cases of manipulation show that deterministic history undermines moral responsibility. Making a decision for wich we are morally responsible must be something over which agent has control, and by the thesis of hard determinism, we do not have such a control. I will employ and describe two types of libertarianism (event-causal and agent-causal) and I wll show that they refute the thesis of determinism. I will develop agent-causal libertarianism and show that agent-causal libertarianism explains the freedom of the will in the best way; I will argue that this explanation is rationally justified and so should be employed as the rational accompaniment to the teaching of the Catholic Church on freedom.

• Ključne riječi: SLOBODA; RAZUM; VOLJA; ODLUKA; DJELOVANJE; OSOBA; AUTONOMIJA; DOSTOJANSTVO; ODGOVORNOST; LIBERTARIJANIZAM; KOMPATIBILIZAM; DETERMINIZAM; PRIRODNI ZAKONI; UZROKOVANJE; OBJAŠNJENJE; RELIGIOZNOST; MORAL; DUŠA; BOG.
• Ključne riječi (engleski): FREEDOM; REASON; WILL; DECISION; ACTION; PERSON; AUTONOMY; DIGNITY; RESPONSIBILITY; LIBERTARIANISM; COMPATIBILISM; DETERMINISM; NATURAL LAWS; CAUSATION; EXPLANATION; RELIGIOSITY; MORALITY; SOUL; GOD.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:573997
• Studijski program: Naziv: Filozofija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (dr.sc.phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-09-06 13:10:47