Uloga prijateljstva u razumijevanju subjektivne dobrobiti adolescenata

diplomski rad

• Naslov (engleski): The role of friendship in understanding subjective well-being of adolescents
• Autor: Dora Vranjican
• Mentor: Adrijana Bjelajac (mentor)
• Mentor: Maja Tadić Vujčić (mentor)
• Član povjerenstva: Tihana Brkljačić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Tadić Vujčić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Adrijana Bjelajac (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-08-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi načine na koje adolescenti doživljavaju i opisuju subjektivnu dobrobit, u kojoj mjeri doživljavaju subjektivnu dobrobit u svome životu, te dobiti dublji uvid u načine na koje vide različite aspekte utjecaja prijateljstva na njihovu subjektivnu dobrobit. Provođenjem fokusnih grupa i aktivnim uključivanjem adolescenata u istraživanje postiglo se dublje razumijevanje problema i jasnija saznanja o karakteristikama subjektivne dobrobiti u adolescenciji. U istraživanju su sudjelovali učenici jedne gimnazije u Zagrebu. Uzorak je bio prigodan i formiran u suradnji s psihologinjom škole. Prilikom provedbe fokusnih grupa korišten je scenarij za fokus grupe s otvorenim pitanjima. U analizi prikupljenih podataka korištena je tematska analiza okvira. Kao najznačajnije faktore subjektivne dobrobiti adolescenata istaknuti su odnos s obitelji i prijateljima i uključivanje u ugodne aktivnosti. Sudionici su opisivali pretežni osjećaj nezadovoljstva te se istaknuo stav da mladi danas nisu sretni. Nakon prvotnog izražavanja nezadovoljstva istaknuta je tendencija umanjivanja problema i ne prihvaćanja svojeg nezadovoljstva kao opravdanog. Osnovne psihološke potrebe u prijateljstvu sudionici percipiraju međusobno isprepletenima te potrebnima za kvalitetan funkcionalan odnos. Potrebu za povezanošću percipiraju najlakše ostvarivom i neovisnom o druge dvije potrebe. Potreba za autonomijom najvažnija im je za određivanje ozbiljnosti odnosa. Potrebu za kompetencijom povezuju sa školskim kontekstom i odnosima koji potiču njihov razvoj i napredak. Istaknut je izazov rješavanja sukoba razgovorom te je pokazan nedostatak vještina izražavanja svojih osjećaja i percipiranja ozbiljnosti sukoba.

Sažetak (engleski)

The main purpose of this research was to identify the ways in which adolescents perceive and describe their subjective well-being, to what extent they experience subjective well-being in their lives and to gain a deeper insight into the ways they see different aspects of friendship impact on their subjective well-being. By using focus groups and actively including adolescents in research, a deeper understanding of the problem and a clearer knowledge of the characteristics of subjective well-being in adolescence has been achieved. Participants in this study were high school students from Zagreb. The sample was formed in agreement with the school psychologist. During focus groups a script with open questions was used. A thematic framework analysis was used for the analysis of the collected data. The most significant factors of adolescent subjective well-being were relationships with parents and friends as well as involving themselves in enjoyable activities. Participants described a predominant feeling of dissatisfaction and emphasized that young people today are not happy. After the initial expression of dissatisfaction, the participants showed a tendency of reducing the problem and not accepting the dissatisfaction as justified. Basic psychological needs in friendship are perceived by participants as interrelated and necessary for a quality functional relationship. The need for relatedness is perceived as the easiest achievable and independent of the other two needs. The need for autonomy is the most important for determining the seriousness of relationship. The need for competence is linked to the school context and participants’ relationships which encourage their development and progress. The challenge of communication in resolving conflicts, the lack of ability to express their feelings and perceive the seriousness of the conflict was emphasized during focus groups.

• Ključne riječi: subjektivna dobrobit; adolescenti; prijateljstvo; osnovne psihološke potrebe; fokus grupe
• Ključne riječi (engleski): subjective well-being; adolescents; friendship; basic psychological needs; focus group
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:856802
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-09-20 06:42:18