Renesansne peripatetičke rasprave i novi pojam znanosti

disertacija

• Naslov (engleski): Renaissance peripatetic discussions and the new concept of science
• Autor: Luka Boršić
• Mentor: Mihaela Girardi-Karšulin (mentor)
• Član povjerenstva: Mihaela Girardi-Karšulin (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Erna Banić-Pajnić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Anto Mišić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2010-06-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 14 - Filozofski sustavi i gledišta

Sažetak

Cilj ovoga doktorskog rada jest pridonijeti rasvjetljavanju promjene paradigme u 16. stoljeću koja je dovela do nastanka novovjekovne znanosti. Ovdje se prikazuje razvoj i promjene koje su se dogodile u razdoblju neposredno prije Galileja s poimanjem znanosti/znanja na primjerima radova dvojice istaknutih renesansnih mislilaca: "De veris principiis" Marija Nizolija i "Discussiones peripateticae" Frane Petrića. Ova su dvojica autora podvrgnuli aristotelovsko-skolastičko razumijevanje znanosti radikalnoj kritici i opovrgavanju. Upravo je ta kritika bila ključni (ali ne i jedini) preduvjet pojavljivanju novovjekovne znanosti početkom 17. stoljeća. Prvo se uspostavlja mogućnost utjecaja Nizolija na Petrića, kao i njihov utjecaj na kasnije mislioce: "De veris principiis" utjecao je ne samo na Petrića, već i na Leibniza, dok je Petrić sa svoje strane više ili manje utjecao na sedamnaestostoljetne filozofe kao što su Gassendi, Jesenski, Galileo, Bacon, Newton i vjerojatno Descartes. Nadalje, u ovom se radu detaljno istražuje kako je izgledala disolucija aristotelovsko-skolastičkog načina razumijevanja apodiktičke (deduktivne, dokazne) znanosti te se pokazuje kako se kritikom temeljnih Aristotelovih epistemičkih pojmova pripremio teren za utemeljenje novovjekovnog razumijevanja znanosti. U središtu analize nalaze se "Discussiones peripateticae" i tri ključna momenta: prvi principi prirodnih stvari kod Aristotela, Aristotelovo poimanja supstancije i dijalektike te Petrićeva kritika tih momenata.

Sažetak (engleski)

The goal of this work is to elucidate the change of paradigm in the 16th century which led to the emergence of modern science. In analysis of two works of two Renaissance philosophers (M. Nizolio’s De veris principiis and F. Petrić’s Discussiones peripateticae) I explore the development and metamorphoses that occurred within the concept of scientia shortly before Galileo. Nizolio and Petrić were both harsh critics of apodictic (demonstrative) science as conceived by Aristotle and transmitted by the Aristotelian-Scholastic tradition. These attempts to overthrow the Aristotelian concept of science were the main (though not the only) conditions for the possibility of the emergence of modern science in the beginning of the 17th century. First I argue for the possibility of Nizolio’s influence on Petrić as well as their influence on later thinkers. The main intention of my work is to enter into philosophical discussion about the causes and conditions which prepared the ground for the emergence of modern science. It is an analysis of the key concepts of the Aristotelian-Scholastic understanding of science. The focus of analysis is put on the “Discussiones peripateticae” and the three moments of Petrić’s criticism: Aristotle’s concept of the first principles of natural things, Aristotle’s concept of substance and Aristotle’s concept of dialectic.

• Ključne riječi: Aristotel; Nizolio; Petrić; Leibniz; Angelucci; Galileo; renesansa; platonizam; aristotelizam; humanizam; znanost; apodiktička (demonstrativna; dokazna) znanost; principi; supstancija dijalektika; universalia
• Ključne riječi (engleski): Aristotle; Nizolio; Petrić; Leibniz; Angelucci; Galileo; Renaissance; Platonism; Aristotelianism; Humanism; science; apodictic (demonstrative) science; principles; substance; dialectic; universalia.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:328909
• Studijski program: Naziv: Filozofija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (dr.sc.phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-05-10 06:32:11