Gorski arhiđakonat Zagrebačke biskupije od 1334. do 1501. godine (Povijesni razvoj crkvenoadministrativnoga područja)

disertacija

• Naslov (engleski): Archdeaconry of Gora in the diocese of Zagreb from 1334. to 1501. (Historical development of the ecclesiastical-administrative territory)
• Autor: Ana Novak
• Mentor: Jadranka Neralić (mentor)
• Član povjerenstva: Jadranka Neralić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mijo Korade (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Damir Karbić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2011-06-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 94(497.5) - Povijest Hrvatske

Sažetak

Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi i prikazati crkveno-teritorijalnu i upravnu strukturu i razvoj Arhiđakonata Gora u razdoblju omeđenom popisima župa iz 1334. i popisa župnika iz 1501. Prva faza istraživanja u kojoj su izrađene baze podataka, dala je novi i potpuniji prikaz povijesne topografije prostora, a izrađene su i pregledne povijesnotopografske karte područja Arhiđakonata. Zatim je uslijedila povijesna analiza upravnih i posjedničkih cjelina, kao i uloga prepozita. Iz analize povijesne građe i situacije na terenu kao zaključak proizlazi da se administrativno područje Arhiđakonata formiralo još u 13. stoljeću, izdvajanjem pojedinih biskupskih i kaptolskih posjeda s nukleusom u biskupskoj Gori. Tamo su formirane i pojedine vlasničke i upravne cjeline, na kojima je zamijećen jak utjecaj pojedinih lokalnih upravitelja i župnika, dok je uloga prepozita bila beznačajna. Uz crkvu, utjecaj na razvoj Arhiđakonata veliku ulogu imalo je i redovništvo. Pritom se najviše ističu cisterciti sa sjedištem u Topuskom, na čijemu se posjedu nalazio najveći broj župa. Oni su djelovali i na širenje marijina kulta. U odnosu na župe istražena su i pojedina vlastelinstva i gradovi pod upravom plemićkih rodova. Ovaj rad doprinosi novoj i potpunijoj slici povijesnoga razvoja crkvenih administrativnih jedinica na području Zagrebačke biskupije. Osim crkvenoga stanja u razdoblju srednjega vijeka, u radu su analizirani i utjecaji pojedinih redovničkih institucija i svjetovnih vlastelinstava na razvoj crkvenih župa.

Sažetak (engleski)

The main goal of the research was to determine and to describe church-territorial and administrative structure and development of Gora Archdeaconry in the period between 1334. and 150. The databases analyzed, revealed a completely new view on the historical topography of the territory. General map of parishes was also made. Then followed the historical analysis of administrative and possessional units and the role of the Provost. Special attention was made on the deployment of parishes in the field and their accomodation within the area under the administration of feudal lords. From the analysis of historical sources and actual topography it can be concluded that the administrative unit of the Archdeaconry was formed already in the 13th Century by separating Bishop´s and Chapter possessions; having their local sees in bishop´s Gora and Hrastovica, and Sisak chapter. Possessional and administrative units with a strong influence of local administrators and pastors were formed, while the role of Provost was almost insignificant. Density and position of parishes concentrated on bishop possessions indicate on the map I made that the most possible nucleus of the archdeaconry should be in the bishop´s Gora, later Hrastovica.

• Ključne riječi: crkva; biskupija
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:656983
• Studijski program: Naziv: Povijest; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje povijest (dr.sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-05-10 09:06:25