diplomski rad
Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.

Kristina Kvakan (2014)
Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
ODSJEK ZA POVIJEST
Podaci o radu
NaslovJugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.
AutorKristina Kvakan
Voditelj/MentorStjepan Matković (mentor)
Sažetak rada
U ovome diplomskome radu donosi se pregled najvažnijih događaja, političkih stranaka i kretanja koji su obilježili razdoblje od 70-ih godina 19. stoljeća do 1914. godine. Razdoblje nakon 1870. godine pripomaže razumijevanju događaja početkom 20. stoljeća. Obilježeno je dualističkim sistemom vladanja, ugarskim kršenjem Hrvatsko-ugarske nagodbe i borbom opozicije za pobjedu nad mađarskim hegemonizmom Khuena Héderváryja i njegovih nastavljača. Kriza dualizma početkom 90-ih godina 19. stoljeća, omogućuje dolazak na scenu novih političkih grupacija, Hrvatsko-srpske koalicije, Napredne omladine i kasnije Socijaldemokratske stranke, koje nezadovoljne stanjem u državi zahtijevaju promjene nabolje i za razliku od Narodne stranke podložne Khuenu i konzervativne hrvatske opozicije više pažnje pridaju promjenama i jugoslavenskoj ideji. Politički život Dalmacije i Hrvatske dovodi početkom 20. stoljeća do osnivanja različitih grupacija. S jedne strane u banskoj Hrvatskoj se 1905. godine javlja Hrvatsko-srpska koalicija čiji je idealni cilj stvaranje jugoslavenske države uz pomoć Srbije. S druge strane, politika „novoga kursa“ u Dalmaciji, čiji su glavni nosioci bili Ante Trumbić i Frano Supilo, pokušava pronaći najbolje rješenje tragajući za savezništvom s Mađarima i Talijanima protiv zajedničkoga neprijatelja, Njemačke. Sklapanjem saveza s mađarskom oporbom, što je potvrđeno Riječkom rezolucijom, podržava se mađarska oporba u borbi protiv prerogativa krune što predstavlja opasnost za Franju Josipa I. i prestolonasljednika Franju Ferdinanda. No, zbog tadašnjih okolnosti, političari Hrvatsko-srpske koalicije i drugi zastupnici „novoga kursa“ pokušavali su pronaći rješenje za hrvatsko pitanje unutar Habsburške Monarhije, traženjem višeg stupnja autonomije. Nakon nasilne promjene dinastije u Srbiji 1903. godine, nije se više mogla očekivati potpora austro-ugarskoga režima. U Srbiji je bilo sve više onih koji su smatrali da je moguće ostvariti suradnju između Hrvata i Srba. Ugarska vlada pak nije mogla dopustiti da hrvatsko građanstvo, kao nositelj politike Koalicije, svojim ekonomskim usponom ugrozi prevlast mađarske aristokracije i plemstva. Nakon aneksije Bosne i Hercegovine, Ugarska vlada u Hrvatskoj uvodi Komesarijat, s ciljem daljnjega kršenja Nagodbe i potvrde svoje prevlasti. Njezin cilj je prisvojiti Hrvatsko primorje za potrebe širenja mađarskih interesa i postupno likvidiranje hrvatske autonomije. U vrijeme Balkanskih ratova onaj dio hrvatske javnosti koji podržava balkanske saveznike, to radi dijelom i zbog ideje jugoslavenske uzajamnosti, s posebnim naglaskom na onu hrvatsko-srpsku uzajamnost. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, zbog navedenih političkih okolnosti, ne nailazimo na elemente i organizaciju integralnog južnoslavenskoga pokreta, kao ni jedinstvenoga mišljenja i političkoga programa, zbog čega ostaje na pokušajima uspostave kulturne suradnje južnoslavenskih naroda. U tom smislu nije došlo ni do prihvaćanja jedinstvenoga južnoslavenskoga političkoga programa, prema kojemu bi razvile zajedničko djelovanje s ciljem stvaranja višenacionalne, federativne i demokratske države.
Ključne riječiJugoslavija ideologija 20. stoljeće hrvatska javnost
Naslov na drugom jeziku (engleski)Yugoslavian Ideology in Croatian Public 1903-1914
Povjerenstvo za obranuStjepan Matković
Mijo Korade
Darko Vitek
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
Ustrojstvena jedinica niže razineODSJEK ZA POVIJEST
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaPovijest (jednopredmetni); smjer: znanstveni, nastavnički
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra povijesti
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. hist.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2014-09-30
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688
PohranioRužica Grbešić