diplomski rad
Vile u hrvatskoj usmenoj književnosti i kod hrvatskih renesansnih pisaca Držića, Zoranića i Barakovića

Silvia Kovač (2014)
Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
ODSJEK ZA KROATOLOGIJU
Podaci o radu
NaslovVile u hrvatskoj usmenoj književnosti i kod hrvatskih renesansnih pisaca Držića, Zoranića i Barakovića
AutorSilvia Kovač
Voditelj/MentorLjiljana Marks (mentor)
Sažetak rada
Naša književnost, usmena, ali i pisana jako je bogata. Renesansna se književnost javlja posljednjih desetljeća 15. stoljeća. U tom razdoblju Hrvatska je razjedinjena, no usprkos tome otvaraju se crkve, škole, samostani, knjižnice i tiskare. Naša renesansna književnost nije nikla na golu kamenu, ona je nastala na višestoljetnoj srednjovjekovnoj književnosti i onoj usmenoj, narodnoj. Pri samom spomenu usmene knjiţevnosti ne možemo zaobići ni zanemariti temu vila. Pisanjem o ovoj temi htjela sam prenijeti barem dio svojeg zanimanja za našu baštinu, posebno za vile koje me od malih nogu fasciniraju. Usmena književnost kako joj samo ime kaţe sačuvala se iz davnih vremena prenoseći se usmeno „s koljena na koljeno“ tisućama godina, riječ je o hvatanju neuhvatljivog jer „tragamo za kulturom koja u to vrijeme egzistira pretežito na usmeni način, običajno, a njezini pripadnici većinom su nepismeni što isključuje mogućnost ostavljanja izravnih pisanih svjedočanstava“ (Čića, 2002; 103). Kod nas je preteţno seljačka sredina bila medij u kojoj se širio takav tip književnosti, a naša pisana renesansna književnost povukla je korijene iz domaćeg tla, pučka podloga naše kulture gurnula ju je naprijed. Ta književnost nije mogla odoljeti pa je i sama napučila svijet vilama i njihovim posrednicima. U ovom radu pokušat ću prikazati vile koje su se javljale u usmenoj književnosti, i one koje su se javljale, točnije kako su vile vidjela tri naša poznata renesansna pisca Marin Držić, Petar Zoranić i Juraj Baraković. I kod drugih renesansnih pisaca, posebno onih u dubrovačkoj književnosti, prisutan je motiv „susreta i komunikacije ljudi (pastira) s bićima iz domene onostranog (vilama). Ti pastoralni susreti odaju jasan trag nadahnuća klasiĉnom književnom i mitološkom tradicijom“ (Čiča, 2002; 74-75). Kako rad ne bi bio previše opširan, bazirat ću se na trojicu navedenih pisaca.
Ključne riječivile usmena književnost Držić Zoranić Baraković
Naslov na drugom jeziku (engleski)Fairies in Croatian Oral Literature and in Croatian Renaissance Writers Držić, Zoranić and Baraković
Povjerenstvo za obranuSuzana Marjanić
Dubravka Zima
Ljiljana Marks
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
Ustrojstvena jedinica niže razineODSJEK ZA KROATOLOGIJU
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Etnologija i antropologija
Etnologija
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaKroatologija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra/magistra kroatologije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. croat.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2014-09-25
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:092630
PohranioRužica Grbešić