Medijatizacija ekološkog rizika: analiza napisa objavljenih 2017. godine u Jutarnjem i Večernjem listu

diplomski rad

• Naslov (engleski): Environmental Risk Mediatization: an Analysis of Media Coverage of Environmental Risk in 2017 in Jutarnji and Večernji list
• Autor: Ana Marija Marković
• Mentor: Ivan Burić (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Janović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Igor Vranić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Burić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KOMUNIKOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Komunikologija

Sažetak

U diplomskom radu polazi se od pretpostavke da su masovni mediji čimbenik koji utječe na kulturu i društvo, ali da su ujedno i proizvod iste te kulture i društva. Obrasci medijskog izvještavanja razmatraju se na temelju teorije medijatizacije koja pretpostavlja da se logika koju su pri izvještavanju imali masovni mediji proširila na sve društvene strukture, ali i da su same institucije svoje djelovanje uvelike prilagodile logici izvještavanja masovnih medija. Iznose se rezultati analize pisanja od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine dviju hrvatskih dnevnih novina – Jutarnjeg lista i Večernjeg lista – o ekološkim, osobito klimatološkim rizicima. Istraživanjem – provedenim metodom analize sadržaja – analizirani su cjeloviti članci koji su u naslovu ili u tekstu sadržavali riječi: „toplinski val/-ovi, val hladnoće, globalno zagrijavanje, suša/-e, požar i klimatske promjene“, a potonje smo za jedinicu sadržaja samoinicijativno dodali. Odabrani članci (N = 325) analizirani su s obzirom na njihove formalne karakteristike i način prezentiranja istraživanih sadržaja (vrsta priloga, autor priloga, istaknutost naslova, grafički elementi) te s obzirom na njihovu sadržajnu stranu (izvor informacija, karakter događaja, tematsko područje, karakter sadržaja napisa, prostorno određenje i posljedice klimatološkog rizika). Analiza članaka pokazala je da klimatološki rizici trenutno nisu visoko pozicionirani na agendi društvenih problema. Prilozi koji se odnose na tu temu uglavnom su kraće vijesti, pretežno temeljene na samo jednom izvoru informacija, koje temi ne pristupaju na analitički način te kojima se u okviru lista ne pridaje veća pozornost, naslovi priloga manje su istaknuti od naslova drugih članaka, a fotografija je dominantna vrsta grafičke opreme. Rezultati analize potvrdili su da medijski sadržaj uvelike odražava i vrijednosne obrasce i društvene strukture koje je Ulrich Beck svrstao pod pojam „društvo rizika“. Zaključno, uređivačka politika Jutarnjeg i Večernjeg lista vrlo je slična u medijskoj prezentaciji klimatoloških rizika.

Sažetak (engleski)

The master thesis starts with an assumption that mass media present a factor impacting the culture and the society, being at the same time a product of that same culture and society. Media reporting patterns are observed via mediatization theory assuming that mass media reporting logics has spread throughout all of societal structures as well as assuming that institutions have adapted their own actions according to this logics to great extent. The diploma thesis discusses the results of the analysis of written passage by two Croatian daily newspapers – Jutarnji list and Večernji list – on environmental risks, especially climatological ones, from 1st January 2017 until 1st December 2017. Using qualitative content analysis method, only whole articles which contained in title or in body of the text terms: „heat wave(s), cold spell(s), global warming, drought(s), fire and climate changes“, which we have been voluntarily as the unit of the subject. Altogether 325 articles were analyzed regarding their formal characteristics and the manner of presentation (article type, author, headline size, graphical elements) as well as regarding their contents (source of informations, character of the reported climatological risks, thematic area, content of character, risk zones, consequences). The results of the analysis indicate that the climatological risks are not positioned high on the social problems agenda. Articles covering the topics are mostly short news, based on only one source on information, that do not approach the topics analytically, the titles of articles are not printed in the same bold letters as the titles of articles on other subjects and photo is the dominant type of graphic equipment. Our results have confirmed that media content greatly reflects value patterns and models of societal structure, which Ulrich Beck defined as „risk society“. In conclusion, the policy of the editorial of Jutarnji list and Večernji list do not differ much when it comes to promoting the climatological risk topics.

• Ključne riječi: hazard; rizik; „društvo rizika“; socijalna teorija; medijatizacija; masovni mediji; analiza sadržaja; klimatološki rizik
• Ključne riječi (engleski): hazard; risk; „society of risk“; social theory; mediatization; mass media; content of analysis; climatological risk
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:155374
• Studijski program: Naziv: Komunikologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komunikologije (mag. comm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-30 11:42:05