Seljačke bune u Japanu Edo perioda

diplomski rad

• Naslov (engleski): Peasant uprisings in Edo Japan
• Autor: Ivan Čorak
• Mentor: Eva Katarina Glazer (mentor)
• Član povjerenstva: Vlatka Vukelić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mijo Beljo (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Eva Katarina Glazer (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA POVIJEST); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-07-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest

Sažetak

Cilj ovoga rada je odgovoriti na problematiku seljačkih buna u Japanu Edo perioda. Japan je u
razdoblju od 1603. godine do 1868. godine bio pod vlašću Tokugawa šogunata sa središtem u
gradu Edu (današnji Tokio), koji je vladao u ime cara svedenog na ceremonijalnu ulogu. Za
vrijeme vladavine šogunata japansko društvo bilo je podijeljeno na različite društvene klase
situirane unutar rigidnoga hijerarhijskog sustava inspiriranog konfucijanizmom. U 17.stoljeću
u Japan dolazi neokonfucijanizam koji predstavlja razvijeni oblik konfucijanske misli i koji
potom postaje i dominantna etička i moralna paradigma Edo Japana, a unutar te paradigme
zahtijevala se poslušnost svojem nadređenom. Međutim u Japanu Edo perioda zabilježeno je
obilje seljačkih buna, što je činjenica koja se izravno kosi s proklamiranom društvenom
etikom. Ta nedosljednost između onoga što je proklamirano i naizgled provedeno u praksu i
onoga što se događalo predstavlja historiografsku nepoznanicu i time pogodno tlo za analizu i
istraživački rad.
Ovaj rad ima cilj pronaći uzrok nedosljednosti između tih dvaju društvenih stvarnosti. Radi
ostvarenja toga cilja, nakon opisa općih značajki i događanja unutar Edo perioda, analizirani
su etika i moral u Aziji i Edo Japanu, utjecaj koje su tri dominantne Japanske religije -
šintoizam, budizam i kršćanstvo mogle imati na japansko društvo i statusno društvo Edo
Japana. Uz to je analizirano nekoliko seljačkih buna u Japanu i Hrvatskoj poradi usporedbe
tijeka seljačkih buna u objema državama radi boljeg razumijevanja problematike istraživanja
usporednom analizom.
U istraživanju je upotrijebljena strana i domaća historiografska literatura kao i izvori s
interneta. Ponuđeni su i dodatni izvori u vidu citata, izjava seljaka i filozofskih dijela. Također
su poradi lakšeg konceptualnog i prostornog snalaženja priložene karte s prikazom mjesta
analiziranih buna u Japanu.

Sažetak (engleski)

The aim of this paper is to answer the problem of peasant revolts in Japan during the Edo
period. Japan was ruled by the Tokugawa Shogunate from 1603. to 1868., with its center in
the city of Edo (modern-day Tokyo), which ruled in the name of the emperor who was
reduced to a ceremonial role. During the rule of the shogunate, Japanese society was divided
into different social classes situated within a rigid hierarchical system inspired by
Confucianism. In the 17.th century, Neo-Confucianism came to Japan, a developed form of
Confucian thought which then became the dominant ethical and moral paradigm of Edo
Japan, and within that paradigm, obedience to one's superior was required. However, in Japan
during the Edo period, an abundance of peasant revolts has been recorded, a fact that directly
contradicts the proclaimed social ethics. This inconsistency between what was proclaimed and
seemingly put into practice and what happened represents a historiographical unknown and
thus a suitable ground for analysis and research work.
This paper aims to find the cause of the inconsistency between these two social realities. In
order to achieve this goal, after describing the general characteristics and events within the
Edo period, ethics and morals in Asia and Edo Japan will be analyzed, the influence that the
three dominant Japanese religions - Shinto, Buddhism and Christianity could have on
Japanese society and status society itself. In addition, several peasant uprisings in Japan and
Croatia will be analyzed to compare the course of peasant uprisings in both countries in order
to better understand the research issues through a comparative analysis.
Foreign and domestic historiographical literature as well as Internet sources will be used in
the research paper. Additional sources will be offered in the form of quotations from the
statements of the peasants and philosophical works. Also, for the sake of easier conceptual
and spatial navigation, maps will be attached showing the places of the analyzed uprisings in
Japan.

• Ključne riječi: Japan; seljaci; bune; Edo; Tokugawa; konfucijanizam; feudalizam
• Ključne riječi (engleski): Japan; peasants; revolts; Edo; Tokugawa; confucianism; feudalism
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:756683
• Studijski program: Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-08-31 11:09:21