Žene u Domovinskom ratu: žrtve silovanja tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1990-ih

diplomski rad

• Naslov (engleski): Women in Homeland war: rape victims during the greater serbia aggresion against Croatia in the 1990s
• Autor: Dora Devošić
• Mentor: Ivan Markešić (mentor)
• Član povjerenstva: Renato Matić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Erik Brezovec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Markešić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-07-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

Za vrijeme velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1990-ih godina, srbijanski je
agresor provodio sustavna, masovna i organizirana silovanja Hrvatica kao dio politike “etničkog
čišćenja“, odnosno pomno isplanirane vojne taktike. U tom kontekstu srpske vojne i paravojne
jedinice (i JNA) koristile su silovanje žena nesrpskog podrijetla kao strateško oružje s ciljem:
dokazivanja nadmoćnosti Srba nad Hrvatima, degradiranja žrtve i njezine zajednice te stvaranja
čistog homogenog srpskog prostora. Iako se radilo o teškim zločinima, (masovnom kršenju
ljudskih prava i humanitarnog prava), državni organi vlasti Republike Hrvatske izostavili su dati
adekvatnu pravnu podršku žrtvama silovanja na međunarodnoj razini, konkretno na
Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju. Ni na državnoj razini položaj silovanih žena
nije bio povoljniji, budući da kao žrtve ratnog zločina silovanja nisu ostvarile nikakva materijalna
ni moralna prava, a istovremeno je izostala i kolektivna društvena podrška. Tek su aktivnosti
civilnog društva skrenule pozornost na postojanje žrtava i nužnost: priznavanja njihovih prava,
aktivnije procesuiranje zločina silovanja, senzibiliziranje hrvatske javnosti te osiguravanje
dostojanstvenog života žrtvama. Tako je 2015. godine donesen Zakon o pravima žrtava seksualnog
nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu koji je trebao
omogućiti silovanim ženama status žrtve i materijalnu naknadu kao “ispravak“ dugogodišnje
nepravde. Rad obuhvaća oblikovanje društvenog položaja silovanih žena kroz odnos hrvatskog
društva i njegovih institucija (obitelji, Crkve, pravosuđa, civilnog društva) prema njima. Istaknuti
su uzroci, tijek i posljedice ratnog silovanja Hrvatica kao srbijanske vojne strategije te participacija
silovanih žena u obitelji, zajednici i društvu.

Sažetak (engleski)

During the Homeland War in the 1990s, the Serbian aggressor organized mass rapes of
Croat women as a military tactic for “ethnic cleansing“. Therefore, Serb military units (and JNA)
used rape (of non-Serb women) as a “strategic weapon” of war to demonstrate Serb superiority
over Croats; to humiliate the victim and her community and to create clean homogeneous Serb
territory. Although these were serious crimes, the Croatian authorities did not provide adequate
legal support to rape victims on the national or on the international level. War rape victims in
Croatia did not achieve any moral or material rights and at the same time there was a lack of social
support for them. Things were changed with the activities of civil society which drew attention to
the existence of war rape victims, recognition of their rights, active prosecution of rape crimes and
creating positive public opinion about them. In 2015 Croatian parliament passed the Law which
partially provides raped women (during the Greater Serbia aggression against Croatia) legal status
and material compensation as a correction of long-standing injustice. This paper includes the
creating of the social status of the Croat women (as rape victims during the Homeland War)
through their relationship with Croatian society and its institutions (family, Church, judiciary....).
Also, the causes and consequences of the Croat women rape (as a part of the Serbian military
strategy) and their participation in the family, community, and society were stressed.

• Ključne riječi: žene; Domovinski rat; seksualno nasilje; žrtve silovanja; agresija; “etničko čišćenje“
• Ključne riječi (engleski): woman; rape; victims; Serbian aggression; Homeland War; “ethnic cleansing “
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:702465
• Studijski program: Naziv: Sociologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije sociologije (mag.educ.soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-12 14:52:11