Povezanost grupne kohezije sportskog tima s percepcijom trenerovog ponašanja i psihosocijalnom dobrobiti sportaša

diplomski rad

• Naslov (engleski): The relationship between group cohesion in sports team with perception of coaching behaviours and psychological well-being
• Autor: Klara Katavić
• Mentor: Zrinka Greblo Jurakić (mentor)
• Član povjerenstva: Lovorka Brajković (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lea Andreis (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zrinka Greblo Jurakić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Cilj ovog istraživanja je utvrditi koja su obilježja grupne kohezije u najvećoj mjeri povezana
s psihosocijalnom dobrobiti rukometaša te identificirati specifična ponašanja trenera koja su
povezana s većim stupnjem grupne kohezije sportskog tima. U istraživanje je uključen 251
sudionik, igrač službenih hrvatskih rukometnih liga iz 19 hrvatskih rukometnih klubova. Raspon
godina sudionika kretao se između 18 i 42 godine, a sudionici su u prosjeku bili stari 22 godine
(M=22,44; SD=4,27). Podaci su prikupljeni metodom papir-olovka,a instrumenti korišteni u ovom
istraživanju su: Upitnik rukovođenja u sportu (Leadership Scale for Sport) (Chelladurai i Saleh,
1980; Chelladurai, 1989), Upitnik negativnog ponašanja trenera (Greblo Jurakić i Keresteš, 2017),
Upitnik mentalnog zdravlja (Vuletić i sur., 2018) te Upitnik sportskog okruženja mladih (Youth
Sport Environment Questionnaire) (Eys i sur., 2009). Rezultati istraživanja su pokazali kako ne
postoji statistički značajna razlika između sportaša na višoj i nižoj razini natjecanja na svim
ljestvicama osim na podljestvici socijalne podrške. Sportaši više razine natjecanja percipiraju
manje socijalne podrške u odnosu na one niže razine natjecanja. U skladu s očekivanjima, obje
dimenzije grupne kohezije su statistički značajno pozitivno povezane s pozitivnim ponašanjima
trenera i trenerovom usmjerenošću na rezultat te statistički značajno negativno povezane s
percepcijom trenerove neosjetljivosti na osobnu dobrobit sportaša. Pored navedenog, utvrđena je
niska statistički značajna negativna povezanost između grupne kohezije usmjerene na zadatak i
negativne povratne informacije od strane trenera te značajna pozitivna povezanost dimenzija
grupne kohezije sa socijalnom i psihološkom dobrobiti sportaša. Temeljem percepcije ponašanja
trenera moguće je objasniti 11% varijance grupne kohezije usmjerene na zadatak i 20% varijance
socijalne grupne kohezije. Konačno, hijerarhijskom regresijskom analizom je utvrđeno kako
grupna kohezija objašnjava 23% varijance socijalne dobrobiti i 17% varijance psihološke dobrobiti
sportaša, povrh ponašanja trenera. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju odnosa
između trenerovih ponašanja i grupne kohezije sportskog tima te načina na koji je grupna kohezija
povezana sa psihosocijalnom dobrobiti sportaša.

Sažetak (engleski)

The aim of this research is to determine which characteristics of group cohesion are mostly
related to the psychosocial well-being of handball players and to identify specific behaviours of
coaches that are related to a higher degree of group cohesion of a sports team. The research included
251 participants, players of official Croatian handball leagues from 19 Croatian handball clubs.
The age range of participants was between 18 and 42 years, and participants were on average 22
years old (M =22.44; SD =4,27). Data were collected using the paper-pencil method, and the
instruments used in this research are Leadership Scale for Sport Questionnaire (Chelladurai and
Saleh, 1980; Chelladurai, 1989), Coach's Negative Behaviour Questionnaire (Greblo Jurakić and
Keresteš, 2017), The Mental Health Questionnaire (Vuletić et al., 2018) and the Youth Sports
Environment Questionnaire (Eys et al., 2009). The results of the research showed that athletes who
compete on the higher and lower levels of sport competitions differ only on the social support
subscale. Namely, athletes who compete on higher levels of competition perceive less social
support compared to those who compete on lower levels. As expected, both dimensions of group
cohesion were statistically significantly positively associated with positive coach's behaviours and
the coach’s focus on results, and statistically significantly negatively associated with the coach’s
perception of insensitivity to the personal well-being of athletes. In addition, a low statistically
significant negative correlation was found between task-oriented group cohesion and negative
feedback from coaches. Also, a significant positive correlation of the dimensions of group cohesion
with the social and psychological well-being of athletes was found. The perception of the coach's
behaviour explains 11% of the variance of task-oriented group cohesion and 20% of the variance
of social group cohesion. Finally, hierarchical regression analysis found that group cohesion
explains 23% of the variance of social well-being and 17% of the variance of psychological wellbeing of athletes, in addition to the coach's behaviour. The results of the research contribute to a
better understanding of the relationship between coach's behaviour and group cohesion of a sports
team and how group cohesion is related to the psychosocial well-being of athletes.

• Ključne riječi: Grupna kohezija; ponašanja trenera; psihosocijalna dobrobit
• Ključne riječi (engleski): Group cohesion; psychosocial well-being; coaching behaviours
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:271259
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-10-12 06:49:07