Prilog biografiji Josipa Briglevića (1794.-1868.)

diplomski rad

• Naslov (engleski): Contribution to the biography of Josip Briglević (1794 - 1868)
• Autor: Ana-Marija Borozan
• Mentor: Kristina Milković (mentor)
• Član povjerenstva: Darko Vitek (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mladen Tomorad (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristina Milković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA POVIJEST); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest

Sažetak

U razdoblju prve polovice 19. stoljeća na prostoru Habsburške Monarhije započinje
zakašnjeli proces političke, društvene i gospodarske (proto)modernizacije koji je izmijenio
značenje pojma nacije. Uz to, polako ali sigurno u politički život ulaze pripadnici ostalih
društvenih slojeva koji postupno preuzimaju kormilo političke borbe od tradicionalne
aristokracije. U ovom razdoblju zato nastaju prvi politički pokreti ili protostranke, koje nemaju
normirana pravila i članstvo, a često ni politički program, a one su zameci budućih političkih
stranka koje nastaju tek nakon obnove ustavnosti u 60-im godinama 19. stoljeća.
Josip Briglević, porijeklom plemić iz Turopolja, u tim politički turbulentnim vremenima ulazi
u skupinu za koju se u historiografiji uvriježio naziv Horvatsko-vugerska stranka. Ona je bila
sastavljena od pripadnika višeg plemstva, nižeg plemstva od kojih su najbrojniji i glasački
značajni bili turopoljski plemići jednoselci u županiskijm skupštinama te pripadnika
građanstva koji su zaposleni u javnoj upravi i etničkih Mađara, koji su bili profesori ili vojnici
na području civilne Hrvatske. Briglević je bio značajan član stranke, jedan od autora
neformalnog političkog programa. Kao i mnogi članovi stranke, koja je nakon ukidanja Kazina
prestala postojati, za vrijeme revolucije napustio je Hrvatsku te je uz Aurela Kuševića bio
najviše rangirani član emigrantske skupine unutar mađarske vlade. Za vrijeme odsustva,
sekvestrirana mu je imovina, koju je nakon završetka rata uspješno povratio, a u javnom životu
se nije pojavljivao sve do obnove ustavnosti tijekom 1860-ih. Kao mađaron, iako ne bezuvjetno,
zalagao se za sjedinjenje civilne Hrvatske s Ugarskom, a sebe je u političkom smislu smatrao
pripadnikom ugarskog političkog naroda, iako se u etničkom smislu smatrao Horvatom. Svoje
političke stavove o budućoj uniji s Ugarskom iznio je na 23. saborskom zasjedanju 1861.
godine, kada je djelovao kao član Unionističke stranke.

Sažetak (engleski)

During the first half of 19th century Habsburg Monarchy enters delayed process of
political, social and economic (proto)modernisation which changed the core meaning of the
word „nation“. Slowly, but surely, political life is penetrated by new actors stemming from
lower classes who gradually take control of the political fight against the old nobility. In this
period first political movements are being formed. Those are proto-parties which don’t have
political program or membership but those are predecessors of the future political parties during
the 1860’s and beyond. Josip Briglević, noble from Turopolje, during those turbulent political
times enters in a group which is known in historiography as Croatian-Hungarian party. This
party was formed from the members of upper and lower nobility from which the most numerous
were petty nobles from Turopolje. Also, prominent place belonged to ethnic Magyars who
worked as a civil servant in Civil Croatia. Briglević was notable party member, one of the
authors of it̕ s informal political program. As is the case with many other party members, he
left Croatia during the revolution and becomes active in immigrant politics. During his exile,
his assets have been seized and returned after several years of legal proceedings. As a member
of Croatian-Hungarian party he advocated for the union of Hungary and Croatia with certain
provisions which should protect Croatian municipal rights. He viewed himself as a part of
Hungarian political nation but at the same time as an ethnic Croat. As a member of the Unionist
party, he expressed his views again during the notable Parliament of 1861.

• Ključne riječi: Briglević; mađaroni; revolucija; modernizacija; nacija; emigracija; Horvatskovugerska stranka; restauracija; preporod
• Ključne riječi (engleski): Briglević; mađaron party; revolution; modernisation; nation; emigration; Croathungarian party; restoration; revival
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:283704
• Studijski program: Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-10-13 12:28:19