Nastanak mitova o ženama na poziciji moći kroz povijest

diplomski rad

• Naslov (engleski): The creation of myths about women in positions of power throughout history
• Autor: Đurđica Vitković
• Mentor: Davor Piskač (mentor)
• Mentor: Suzana Marjanić (sumentor)
• Član povjerenstva: Dubravka Zima (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Domagoj Brozović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Suzana Marjanić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KROATOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-12-03, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Kroatologija

Sažetak

U radu autorica razmatra kako nastaju i u društvu preživljavaju mitovi o ženama na pozicijama
moći kroz povijest na primjerima mitova o banici Manduši, Crnoj kraljici i Krvavoj grofici.
Proučavanjem predaja, povijesne literature i umjetničkih djela nastoje se prikazati okolnosti
koje utječu na kreiranje mita o navedenim fiktivnim i povijesnim osobama. Komparativnoanalitički pregled i interdisciplinarne usporedbe omogućuju uvid u načine na koje suvremeno
društvo komemorira odabrane mitološke diskurse i stupanj njihove prisutnosti u današnjem
društvu. Promišlja se i u kojoj mjeri mitovi temeljeni na povijesnim osobama korespondiraju s
vlastitom tradicijom, a u kojoj s povijesnom zbiljom. Manduša je idealizirana fiktivna junakinja
čijoj je komemoraciji više pridonio popularni roman Kći Lotrščaka Marije Jurić Zagorke nego
grad u čiji je mit o imenu njezina priča utkana. S druge strane, Crna kraljica i Krvava grofica
služe kao primjer atraktivnosti mističnih i mračnih mitova o lijepim ženama na pozicijama
društvene moći. Povijesne okolnosti su poslužile kao idealna osnova za kreiranje mitova
temeljnih na životima Barbare Celjske i Elizabete Bathory, i to u tolikoj mjeri da njihove priče
i danas intrigiraju maštu mnogih. Štoviše, promidžba rekonstruirane utvrde Medvedgrad
temeljena na mitu o Crnoj kraljici i nastojanja revizije slučaja Elizabete Bathory s
nacionalističkim elementima ukazuju na atraktivnost mitova i njihovu mogućnost preuzimanja
novih funkcija u društvu, poput turističkih atrakcija.

Sažetak (engleski)

In this paper author contemplates how myths about women in position of power throughout
history arise and how they survive in modern society. Myths about Manduša, Black Queen and
Blood Countess are used as examples. The paper attempts to show which circumstances affect
creation of those myths by studying oral traditions, historical literature and works of art.
Comparative-analytic overview and interdisciplinary comparison are used to provide insight in
ways in which modern society commemorates chosen mythological discourses and to what
extent are they present in society. It is also considered how much myths based on historical
figures correspond with their own tradition and how much with historical reality. Manduša is
idealized fictional hero to whose commemoration was more contributed by Marija Jurić
Zagorka’s novel Daughter of the Lotrščak than by the town with whose myth her story is
intertwined with. On the other hand, Black Queen and Blood Countess are used as example of
how attractive mystical and dark myths about beautiful women in position of social power can
be. Historical circumstances have served as an ideal foundation for creation of myths based on
the lives of Barbara of Cilli and Elizabeth Bathory, so much that their stories intrigue the
imagination of many to this day. Moreover, advertising of the Medvedgrad fortress based on
Black Queen’s myth and revision efforts of the case of Elizabeth Bathory point to the
attractiveness of myths as well as their possibility to take on new functions in society like those
of touristic attractions.

• Ključne riječi: mit; Manduša; Barbara Celjska; Crna kraljica; Elizabeta Bathory; Krvava grofica
• Ključne riječi (engleski): myth; Manduša; Barbara of Cilli; Black Queen; Elizabeth Bathory; Blood Countess
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:406692
• Studijski program: Naziv: Kroatologija (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra kroatologije (mag. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-02-22 15:02:48