| Sažetak | Nove su tehnologije neizostavan aspekt svakodnevice suvremenog ĉovjeka. Ranim razvojem
interneta te nastankom otvorenog i decentraliziranog weba, mreţni se prostor poĉinje
percipirati kao izvor društvenosti, odnosno prostor komunikacije, informiranja i zabave.
Drugim rijeĉima, internet se pretvorio u interaktivnu zajednicu. Nastanak interaktivnog
diskursa omogućen razvojem Weba 2.0 postaje osnovica za stvaranje društvenih mreţa. S
obzirom na ĉinjenicu da se tehnologija integrirala u društvo, nove se medije sada promatra
kao agense socijalizacije. Digitalna socijalizacija postaje znaĉajan fenomen u procesu razvoja
djece i mladih, posebice današnjih generacija koje se još nazivaju „digitalnim uroĊenicima“ ili
izvornim govornicima digitalnog jezika raĉunala i interneta (Prensky, 2001: 1). Stoga, mreţna
socijalizacija moţe imati veliku ulogu u razvoju identiteta pojedinca, a internet je prostor u
kojem djeca i mladi meĊusobno komuniciraju, uĉe jedni o drugima te istodobno istraţuju o
sebi. U radu se nastoji istraţiti percepcija o tome kako društvene mreţe, konkretno TikTok i
Instagram, utjeĉu na identitet osnovnoškolaca, odnosno na njihovo poimanje svijeta oko sebe,
stvaranje odnosa i razvijanje sustava vrijednosti. Iz istih razloga, u kontekstu ovog
diplomskog rada, provedeno je i anketno ispitivanje djece osnovnoškolske dobi ĉiji je opći cilj
bio uoĉiti i analizirati utjecaj društvenih mreţa Instagram i TikTok na djecu. Rezultati ankete
na ispitanom su uzorku pokazali kako ĉak 80% djece osnovnoškolske dobi svakodnevno
koristi te provodi vrijeme na stranicama društvenih mreţa. Iako osnovnoškolci svoje profile
najĉešće koriste za komunikaciju s prijateljima, praćenje društvenih trendova i u svrhu
zabave, oni su ujedno izloţeni i neprimjerenim sadrţajima i informacijama, koji mogu
negativno utjecati na njihovo razumijevanje van-digitalnog prostora te stvoriti pogrešnu viziju
realnosti „van trendova” društvenih mreţa. Ipak, rezultati ankete pokazali su kako djeca
osnovnoškolske dobi, unatoĉ nefiltriranosti dostupnih informacija na društvenim mreţama,
predloţene sadrţaje promišljaju, ne uzimajući ih zdravo za gotovo. Stoga je analiza ispitivanja
pokazala da ispitana djeca osnovnoškolskog uzrasta posjeduju dozu kritiĉnosti i
zdravorazumskog promišljanja. |
