Profesionalni stres i izgaranje kod nastavnika za vrijeme COVID-19 pandemije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Occupational stress and burnout in teachers during the COVID-19 pandemic
• Autor: Marina Deljac
• Mentor: Toni Babarović (mentor)
• Član povjerenstva: Iva Šverko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dora Korać (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Toni Babarović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Zbog COVID-19 pandemije došlo je do mnogobrojnih promjena u sustavu obrazovanja, poput
nastave na daljinu, fizičkog udaljavanja, korištenja maski i sl. Postavlja se pitanje kako su te
promjene utjecale na rad odgojno - obrazovnih djelatnika. Zato je cilj ovog istraživanja
ispitati koji su najčešći izvori nastavničkog stresa, u kojoj mjeri nastavnici doživljavaju stres,
je li prisutan sindrom izgaranja te koju ulogu u tome igraju strategije suočavanja sa stresom.
U ovom istraživanju sudjelovalo je 195 nastavnika, od kojih je 73% nastavnica i 27%
nastavnika. Prema radnom mjestu bili podijeljeni u 3 kategorije: osnovne škole (59%),
gimnazije (18%) i srednje strukovne škole (23%). U istraživanju su, uz pitanja o
sociodemografskim obilježjima nastavnika/ca (dob, spol) te nekim njihovim profesionalnim
obilježjima (vrsta škole i radni staž), korištena četiri mjerna instrumenta: Skala za mjerenje
izvora nastavničkog stresa, Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla, Oldenburški upitnik
sagorijevanja i Upitnik za ispitivanje strategija suočavanja sa stresom. Konačni upitnik
kreiran je u online obliku te se nastavnicima distribuirao putem e-maila i društvenih mreža.
Rezultati pokazuju da je kod nastavnika prisutna srednja razina izvora nastavničkog stresa, pri
čemu je najveći izvor nastavničkog stresa radno opterećenje. Osim toga, nastavnici najčešće
koriste emocijama usmjereno suočavanje - adaptivno i suočavanje usmjereno na problem, dok
se jedino strategija suočavanja izbjegavanjem pokazala kao dobar prediktor za obje
komponente radnog stresa i sindroma izgaranja. Također, dobiveno je da psihološki zahtjevi
posla i kontrola posla zajedno objašnjavaju 26.8% varijance otuđenosti i 35.7% varijance
iscrpljenosti, pri čemu su oba prediktora statistički značajna.

• Ključne riječi: profesionalni stres; sagorijevanje na poslu; strategije suočavanja sa stresom; nastavnici; COVID-19
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:161400
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-27 09:38:32