Medijsko izvještavanje u kriznim događajima: potresi na Banovini

diplomski rad

• Naslov (engleski): Media Coverage of Crisis Events: the Earthquake in Banovina
• Autor: Lucija Jakop
• Mentor: Jelena Jurišić (mentor)
• Član povjerenstva: Ivan Burić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tamara Kunić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jelena Jurišić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KOMUNIKOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Komunikologija

Sažetak

Masovni mediji uključeni su u svakodnevni život građana. Njihova zadaća očituje se u istinitom i pravovremenom informiranju građana uz pridržavanje etičkih načela, posebice kada je riječ o kriznim događajima. Ipak, nije novost kako mediji krše neke od osnovnih ljudskih prava te etičkih načela i uključuju senzacionalističke elemente u svoja izvještavanja. Potres je elementarna nepogoda koju je gotovo nemoguće predvidjeti i kontrolirati, stoga je važno obratiti pozornost na način obrade i izvještavanja o toj temi. Primat u ovom slučaju ima televizija, pošto ima moć snažnog utjecaja na emocije publike sa slikama i kadrovima pogođenog područja. Kako se građane ne bi dodatno zastrašivalo, televizijske kuće moraju pomno birati sadržaj koji će prikazivati na ekranima. Uz televiziju, veliki utjecaj na građane imaju i dnevne novine. Posebice, kada se naslovna strana posvećuje tragičnim događajima, kojih je u slučaju potresa na Banovini bilo podosta – mnoge obitelji izgubile su svoje domove, a neki su izgubili čak i život. Cilj ovog rada bio je istražiti na koji način su televizijske kuće i dnevne novine izvještavale o potresu te kojim je elementima bila posvećena najveća pažnja. Analiza sadržaja obuhvatila je središnje informativne emisije javne televizije HRT i komercijalne televizije RTL, te naslovne strane i broj članaka povezanih sa potresom u dnevnim novinama Jutarnji list i Večernji list. Rezultati istraživanja pokazali su da mediji ostvaruju svoju primarnu funkciju istinitog i uravnoteženog izvještavanja. Nisu koristili senzacionalističke elemente, niti su širili paniku i strah ili manipulirali javnosti, već su pružali informacije o načinima pomoći potresom pogođenog područja.

• Ključne riječi: krizna komunikacija; masovni mediji; potres
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:875485
• Studijski program: Naziv: Komunikologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komunikologije (mag. comm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-27 09:54:11