Odnos katolicizma i liberalizma u Banskoj Hrvatskoj početkom 70-ih godina 19. stoljeća

diplomski rad

• Naslov (engleski): The relationship between Catholicism and liberalism in Banal Croatia during the early seventies of the 19th century
• Autor: Dino Mujakić
• Mentor: Kristina Milković (mentor)
• Član povjerenstva: Mladen Tomorad (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristina Milković (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Darko Vitek (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA POVIJEST); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest

Sažetak

Sredinom 19. stoljeća u mnogim europskim zemljama dolazi do rušenja starog feudalnog poretka, kojeg zamjenjuje novi društveni poredak, utemeljen na građanskim slobodama i kapitalističkoj privredi. Nosilac slobodarskih ideja su liberalno građanstvo i intelektualna elita. Ovi europski trendovi utječu i na hrvatske prostore, a posebno Bansku Hrvatsku gdje su 1848. godine u Željama naroda istaknuti mnogi liberalni zahtjevi. Rezultat liberalnog zagovaranja na raznim slobodama imat će utjecaj i na liberalizaciju tiska, zbog čega će 1848. godine u Banskoj Hrvatskoj biti osnovani mnogi politički i vjerski listovi. Liberalna načela, poput odvajanja Crkve od države i suzbijanja njezinog utjecaja na društvo, imaju za rezultat trzavice i sukobe između liberalnih vladara i Katoličke crkve, a naposljetku i samog pape. Prodiranje modernih načela zbivaju se i na polju znanosti, gdje se kršćanska načela počinju smatati kao smetnja modernoj znanosti, te ih se svrstava u zablude koje bi trebale biti stvar privatnog života svakog pojedinca. Nesuglasice između katolicizma i liberalizma će u Banskoj Hrvatskoj biti nešto blaže, a razlog tomu je velika društvena uloga mnogih istaknutih svećenika poput Josipa Jurja Strossmayera i Jurja Haulika. Ipak, do trzavica će doći početkom 70-ih godina, točnije za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, kada se donose mnoge liberalne reforme. Školska reforma, po kojoj škole postaju državne biti će razlog velikom nezadovoljstvu svećenstva, koje će svoje neodobravanje iskazivati u svom Zagrebačkom katoličkom listu.

• Ključne riječi: liberalizam; katolicizam; Banska Hrvatska; 19. stoljeće; Ivan Mažuranić; reforme
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:541172
• Studijski program: Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-28 07:25:05