Populizam u političkoj komunikaciji: Analiza sadržaja političke komunikacije pojedinih političkih aktera

diplomski rad

• Naslov (engleski): Populism in political communication: analysis of the content of political communication of individual political actors
• Autor: Mario Guberina
• Mentor: Ivan Burić (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Janović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dražen Maleš (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Burić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KOMUNIKOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Komunikologija

Sažetak

U radu se analizira pojam 'populizam', njegovo korištenje od strane medija, znanstvene zajednice i političara, te se pokušava što preciznije odrediti njegovo značenje u svjetlu najnovijih istraživanja populizma, s najvećim osloncem na suvremenu hrvatsku literaturu o populizmu. Također, objašnjava se i analizira pojava populizma, posebice u Europi. Rad se polemički spram znanstvenog definiranja populizma te predstavlja doprinos za njegovo bolje razumijevanje. U empirijskome smo se dijelu rada, metodom analize sadržaja na uzorku od 550 objava na društvenoj mreži Facebook, usredotočili na detektiranje političkog populizma u Hrvatskoj ponudivši odgovor o kojim je akterima i strankama riječ. U radu smo pokazali koja su obilježja desnih, a koja lijevih hrvatskih populista, kao što smo utvrdili koje su im dodirne točke. Metodom analize diskursa uzorku od 240 objava na društvenoj mreži Twitter ispitali smo koje su to sličnosti i razlike između hrvatskih i europskih populista. Rezultati istraživanja pokazali su da je populizam u Hrvatskoj prisutan, kako onaj lijevi, tako i onaj desni, s tim da postoji znatno veća prisutnost desnog populizma.

Sažetak (engleski)

The paper analyzes the term 'populism', its use by the media, scientific community and politicians, and tries to determine its meaning as precisely as possible in the light of the latest populism research, with the special reliance on contemporary Croatian literature on populism. Also, the emergence of populism, especially in Europe, is explained and analyzed. The work is polemical towards the scientific definition of populism and represents a contribution to its better understanding. In the empirical part of the paper, we focused on detecting political populism in Croatia, using the method of content analysis on a sample of 550 postson Facebook, offering an answer as to which actors and parties are involved. In the paper, we have shown which are the characteristics of right-wing and which left-wing Croatian populists, as well as we have established their points of contact. Using the method of discourse analysis, we examined the similarities and differences between Croatian and European populists in a sample of 240 posts on Twitter. The results of the research showed that populism is present in Croatia, both left-wing and right-wing, with the fact that there is a significantly greater presence of right-wing populism.

• Ključne riječi: Populizam; Medijski populizam; Hrvatska politika; Populizam u Hrvatskoj; Radnička Fronta; Domovinski pokret
• Ključne riječi (engleski): Populism; Media populism; Croatian politics; Right-wing populism; Left-wing populism; Populism in Croatia; Radnička Fronta; Domovinski pokret
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:983720
• Studijski program: Naziv: Komunikologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komunikologije (mag. comm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-09-20 11:10:25