Komparativna analiza hrvatskih državnih škola i alternativnih škola u Hrvatskoj

diplomski rad

• Naslov (engleski): The comparative Analysis of Croatian public School and alternative Schools in Croatia
• Autor: Antonija Iva Stipić
• Mentor: Marjan Ninčević (mentor)
• Član povjerenstva: Marko Pranjić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mario Grčević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marjan Ninčević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KROATOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-06-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Kroatologija

Sažetak

Škola i poučavanje javljaju se kroz čitavu našu povijest. Poučavanje i osnivanje prvih škola vežemo uz Crkvu. Zatim se javila potreba svjetovnih škola što je dovelo do osuvremenjivanja i unaprjeđivanja školstva u Hrvatskoj. Za vrijeme vladavine Marije Terezije došlo je do unificiranja i prilagodbe školstva što je dovelo do omasovljenja školstva. Banovanje Ivana Mažuranića posebno je označila godina 1874. kada je formalno uvedena školska obveznost. Nakon teškog razdoblja Drugog svjetskog rata sustav odgoja i obrazovanja se modernizirao, uredio i uvedena je obavezna osmogodišnja osnovna škola. Sve državne škole u Hrvatskoj uređene su dokumentima i zakonima koje je donijela država. Osobito važan dokument je Nacionalni okvirni kurikulum koji je temeljni dokument hrvatskog odgoja i obrazovanja. Njime su propisane odgojno-obrazovne razine i ciklusi u koje su podijeljeni učenici državnih škola. Također, NOK propisuje vrijednosti i ciljeve koje učenici kroz poučavanje moraju usvojiti. Jedna od najznačajnijih karakteristika hrvatskog odgojnoobrazovnog sustava je stvaranje društva znanja te kreativnih, samostalnih i osviještenih mladih ljudi. Suvremeno obrazovanje zahtijeva da ono bude usmjereno na učenika te da nastavne metode pomognu učenicima da lakše usvoje znanje i odgojno-obrazovne ciljeve i vrijednosti. Nasuprot državnim školama javljaju se alternativne škole i pedagogije. U Hrvatskoj djeluju tri alternativne škole, jedna Montessori škola u Zagrebu i dvije Waldorfske škole u Rijeci i Zagrebu. Ove alternativne pedagogije nastavu provode po metodama Marije Montessori, kojoj je glavna karakteristika sloboda i samostalnost djeteta, dok u se u Waldorfskim školama nastava provodi u okvirima pedagogije Rudolfa Steinera koji zagovara učenje cjelokupnim ljudskim bićem - duhom, tijelom i glavom. Nastavne metode u alternativnim školama su otvorenije i zagovaraju individualni pristup svakom djetetu pa se tako odvija i vrednovanje i ocjenjivanje. U ove obje alternativne škole vrednovanje i ocjenjivanje djeteta je opisno, nema negativnih ocjena, a cijeli taj proces protječe u suradnji nastavnika, učenika i roditelja. Istraživanjem literature došlo se do zaključka kako je hrvatsko društvo još uvijek zatvoreno za alternativne škole te da državne škole nude kvalitetno obrazovanje koje bi se još više moglo unaprijediti s integracijom pojedinih alternativnih nastavnih metoda u nastavu državnih škola.

• Ključne riječi: škola; kurikulum; Nacionalni okvirni kurikulum; učenik; metode poučavanja; Montessori i Waldorfska škola; vrednovanje
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:573780
• Studijski program: Naziv: Kroatologija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra kroatologije (mag. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-19 07:13:25