Paginacija
-
-
Samopoimanje i poimanje partnerskih odnosa kod trudnica
-
Petra Šimčić S ciljem što dubljeg razumijevanja načina na koji trudnice doživljavaju same sebe tijekom trudnoće i svoj odnos s partnerom, proveli smo kvalitativno istraživanje, tehnikom polustrukturiranog virtualnog intervjua. U istraživanju je sudjelovalo 14 trudnica prvorotkinja prosječne starosti 24,9 godina i prosječnog trajanja trudnoće 6,5 mjeseci. Deskriptivnom tematskom analizom prikupljenih podataka bilo je moguće identificirati 10 tematskih područja koja se odnose na iskustva vezana...
-
-
Samopoštovanje i lokus kontrole kao prediktori dobrobiti
-
Iva Brkić Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogu li se na temelju samopoštovanja i lokusa kontrole predvidjeti komponente dobrobit te provjeriti je li hipoteza o samopoštovanju kao medijacijskoj varijabli u odnosu lokusa kontrole i komponenata dobrobiti empirijski utemeljena. Istraživanje je provedeno jednokratnim prikupljanjem podataka na 245 studenata koji studiraju u Zagrebu. Sudionici su u istraživanje prikupljeni putem Facebooka te mailing listi gdje je podijeljena poveznica koja je...
-
-
Samopoštovanje kao mogući medijator u odnosu emoconalne stabilnosti i impulzivnog kupovanja
-
Lara Lulić Samopoštovanje kao mogući medijator u odnosu emocionalne stabilnosti i impulzivnog
kupovanja
Cilj istraživanja bio je ispitati može li se na temelju emocionalne stabilnosti i samopoštovanja
predvidjeti sklonost impulzivnom kupovanju, kao i specifična kognitivna i afektivna
komponenta sklonosti impulzivnom kupovanju te provjeriti je li samopoštovanje medijator u
odnosu emocionalne stabilnosti i sklonosti impulzivnom kupovanju. Istraživanje je provedeno
online upitnikom na...
-
-
Samopredstavljanje mladih na Instagramu
-
Patricija Jančijev U ovom završnom radu govorit će se o teoriji Ervinga Goffmana i njegovom pogledu o tome
kako se društvo predstavlja u svakodnevnom životu. Zatim će se reći nešto o samoj društvenoj
mreži koja je glavna stavka ovog rada, a to je Instagram. Bit će spomenuta i različita
istraživanja koja su provedena na temu „samopredstavljanja“ na Instagramu kako bi se dobila
percepcija o realnom stanju predstavljanja na društvenim mrežama te je glavni cilj utvrditi
podudara li se...
-
-
Samoprezentacija kao strategija interpersonalne komunikacije
-
Ana Kostenjak Samoprezentacija je složen kognitivno-bihevioralni proces kojim osoba nastoji utjecati na svoj javni izgled, tj. na način na koji je opažaju i doživljavaju drugi ljudi, a s ciljem da ostavi što bolji dojam o sebi. Ovaj je fenomen postao predmet znanstvenog interesa nakon objave poznatog djela Ervina Goffmana The Presentation of Self in Everyday Life (1959.) u kojem autor ponašanje ljudi u svakodnevnom životu metaforički uspoređuje s glumom na kazališnoj pozornici.
Ljudi se koriste...
-
-
Samoprocjena zdravlja s obzirom na doživljaj i percepciju djelovanja stresa na zdravlje
-
Josipa Milović Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u ukupnoj samoprocjeni zdravlja s obzirom na dob sudionika, doživljaj stresa, stav prema stresu i percepciju intenziteta djelovanja stresa na zdravlje. U istraživanju je sudjelovalo 208 sudionika (143 ženskih i 63 muških) između 19 i 68 godina. Prosjek dobi bio je 39 godina. Način odabira uzorka bio je prigodan. Samoprocjena zdravlja mjerena je upitnikom SF-36 (Ware i Sherbourne, 1992). Doživljaj stresa mjerio se Ljestvicom...
-
-
Sastavnice političkog identiteta Hrvata u BiH
-
Andrea Pavelić Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, a trenutno su najrasprostranjeniji na području zapadne Hercegovine. Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini počeo se, u modernom smislu, snažnije oblikovati tek nakon osmanskih osvajanja u 15.st.. Nove okolnosti koje su tada nastale bitno su odredile budućnost Hrvata u ovoj državi. Ovaj radi bavi se određivanjem hrvatskog političkog identiteta, međutim u ovom specifičnom slučaju, taj identitet se skoro pa podudara...
-
-
Scenske postavke Držićeva Dunda Maroja u redateljskim realizacijama Marka Foteza, Koste Spaića i Ivice Kunčevića
-
Ivana Bertić U ovom će se završnom radu analizirati tri stožerne izvedbe Držićeva Dunda Maroja na hrvatskim pozornicama, u redateljskim realizacijama Marka Foteza, Koste Spaića i Ivice Kunčevića, te njihov odnos prema središnjim književnoteoretskim studijama o navedenoj Držićevoj komediji. Pritom ćemo prikazati kako su kazališne izvedbe utjecale na tokove kulturne politike i revalorizaciju hrvatskoga književnoga kanona te kako su hrvatski redatelji konzultirali nove književnoteoretske...
Paginacija
