Pages

Prva hrvatska štedionica
Prva hrvatska štedionica
Ivan Ilinić
Prva hrvatska štedionica u Zagrebu bila je dio srednjoeuropskog kruga razvoja modernih štedionica i  bankovnih  institucija  polovicom  19.  stoljeća,  neznatno  zaostajući  za  tadašnjim  bankovnim  trendovima  u  Srednjoj  Europi.  Praštedionica  je  osnovana  1846.  godine  kao  posljedica  općeg  gospodarskog,  kulturnog,  znanstvenog  i  političkog  buđenja,  poznatog  kao  razdoblje  Narodnog ...
Prva zagrebačka gimnazija
Prva zagrebačka gimnazija
Lucija Kobić
Na samom početku 17. st. hrvatski narod živio je u velikom siromaštvu. Stalni ratovi s Turcima imali su odjeka na cjelokupni život stanovništva, pa tako i na školstvo. Samo su se pojedinci mogli školovati u zapadnim zemljama dok su drugi bili ograničeni na pavlinsku gimnaziju u Lepoglavi i Kaptolsku školu, od kojih nijedna nije bila od koristi za svjetovnjake. U takvim okolnostima izrazito je važna bila odluka gradskog senata da pozove isusovce u grad Zagreb. Odmah prilikom dolaska...
Prvi slobodni izbori u Hrvatskoj u hrvatskom tisku
Prvi slobodni izbori u Hrvatskoj u hrvatskom tisku
Tomislav Kardum
U radu se obrađuje praćenje predizborne kampanje prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj u hrvatskom tisku. Rad je nastojao ustvrditi je li postojala medijska pristranost u praćenju predizborne kampanje prvog kruga parlamentarnih izbora 1990. u Hrvatskoj. Analizirano je na koji su način dnevnici (Vjesnik i Večernji list) i tjednici (Danas i ST) pisali o političkim strankama i koalicijama u promatranom razdoblju. Definirane su tri vrste pristranost: „vratarska“ pristranost, koja se...
Psihička bolest i moralna odgovornost
Psihička bolest i moralna odgovornost
Mladen Bošnjak
U prvom dijelu rada autor raspravlja o skeptičkim argumentima u pogledu mentalne bolesti, potom izlaže koncept mentalne bolesti Georgea Grahama. U drugom dijelu rada bavi se problemom moralne odgovornosti psihički bolesnih osoba razmatrajući konkretan slučaj osobe oboljele od shizofrenije koja je optužena za počinjeno kazneno djelo provale i nanošenja teških tjelesnih ozljeda. U razmatranju ovog slučaja autor se služi moralnom teorijom Johna Martina Fischera i Marka Ravizze. U...
Psihoanalitička karakterizacija ljubavi i zaljubljenosti
Psihoanalitička karakterizacija ljubavi i zaljubljenosti
Katarina Gligora
Između književnih razdoblja romantizma i modernizma smjestila se epoha realizma. Realizam zahtjeva da autori odabiru obične ljude za likove u djelima, kao i njihov svakodnevni život i situacije. Prozni izraz je najzastupljeniji, i to roman jer je upravo romanom najbolje i najprikladnije iznijeti brojne detalje i opise koje autor želi prikazati. Posebnu cjelinu unutar svjetskog realizma čini ruski realizam sa svojom psihološkom karakterizacijom likova. Hrvatski realizam djeluje po...
Psihologija komunikacije i javni nastupi
Psihologija komunikacije i javni nastupi
Anita Kišić
Cilj je ovog rada predočiti i analizirati neke probleme prilikom javnog izlaganja, ali i predložiti rješenja u vidu savjeta, priprema i uputa pred javni nastup. Također, u radu će biti pojašnjene i neke prepreke u samoj komunikaciji govornika i njegove ciljane publike. U prvom djelu bit će riječ o samoj komunikaciji i psihologiji međuljudske komunikacije. U drugom djelu slijedit će dio o persuaziji kao bitnom djelu svakog govora te koje su odlike dobrog komunikatora. Nakon toga...
Psihologija neverbalne komunikacije
Psihologija neverbalne komunikacije
Filipa Pražen
Rad ne sadrži sažetak.
Psihološke manipulacije i utjecaj na medije
Psihološke manipulacije i utjecaj na medije
Filip Janečić
U ovom će se radu analizirati načini kojima su ljudski umovi podložni utjecaju i manipulaciji općenito, kao i kako se ti elementi iskorištavaju od strane medijske industrije. Primarni cilj istraživanja je objasniti i naglasiti važnost razumijevanja podložnih principa koji manipulaciju čine mogućom, te pružiti odgovarajuću obrazovnu i znanstvenu podlogu o načinima kako ljudska psiha i društvena dinamika functioniraju. Uz opise toga kako određene psihološke pojave čine...
Psihosocijalna klima u zatvorima - perspektiva zatvorenika
Psihosocijalna klima u zatvorima - perspektiva zatvorenika
Marina Kešetović
Psihosocijalna klima definira se kao ukupna percepcija socijalnih odnosa koji vladaju u određenoj ustanovi ili grupi, a u kontekstu penalnih ustanova opisuje kako zatvorenici i zatvorski službenici percipiraju određeno kazneno tijelo. Pozitivna psihosocijalna klima bitna je za uspješno funkcioniranje penalnih ustanova, posebice za kvalitetan tretman zatvorenika. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati psihosocijalnu klimu u kaznenim tijelima Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno...
Psihosocijalna prilagodba osoba na život u domu za starije i nemoćne
Psihosocijalna prilagodba osoba na život u domu za starije i nemoćne
Marina Heski
Cilj rada bio je ispitati psihosocijalnu prilagodbu osoba na život u domu za starije i nemoćne. U istraživanju su sudjelovale osobe koje borave u domu za starije i nemoćne i osobe koje su uključene u Gerontološki centar. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu čine 64 sudionika iz doma za starije i nemoćne, podijeljenu u dvije podskupine, na sudionike koji borave u domu do godinu dana i sudionike koji borave u domu više od godinu dana. Drugu skupinu čine 58...
Psihosocijalne odrednice duljine života osoba u domovima za starije i nemoćne u Zagrebu
Psihosocijalne odrednice duljine života osoba u domovima za starije i nemoćne u Zagrebu
Ivana Poslon
Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li rodne razlike u duljini života te koliki je doprinos završene razine obrazovanja, socijalne podrške i participacije, samoprocjene zdravlja i funkcionalne sposobnosti u objašnjenju duljine života umrlih starijih osoba. U 2008. godini su strukturiranim intervjuom prikupljani podaci u sklopu longitudinalnog istraživanja u 11 domova za starije i nemoćne u Zagrebu, a 2015. prikupljeni su podaci o životnom statusu i uzroku smrti. U ovom...
Psihosocijalne odrednice vrednovanja povijesnih ličnosti
Psihosocijalne odrednice vrednovanja povijesnih ličnosti
Danijela Blažević
U okviru trenutne političke i društvene klime Republike Hrvatske svjedoci smo učestalosti otvaranja tema vezanih za hrvatsku prošlost. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koje osobe ispitanici smatraju najvažnijima u hrvatskoj prošlosti te postoji li povezanost između vrednovanja povijesnih osoba koje su ostavile duboki trag na hrvatskoj prošlosti a predmet su sporova i u sadašnjosti, Franje Tuđmana i Josipa Broza Tita te vlastitih vrijednosnih sustava, poglavito političke...

Pages