| Sažetak | Konzumerizam je fenomen današnjice koji se oslanja na materijalizam i iluziju da je sreća pojedinca, proporcionalna njegovoj potrošnji. Premda se pojava konzumerizma, kao takvog, najčešće sagledava iz perspektive suvremene povijesti, primjere konzumerističke ideologije možemo pronaći i još ranije, u 18. stoljeću. Najistaknutija su, dva suprotstavljena svjetonazora europskih filozofa, Bernarda Mandevillea i Jean-Jacques Rousseaua. Prva istraživanja o potrošnji zabilježena su tek krajem 19. stoljeća, a najvažniji instituti osnovani su u 20. stoljeću. Edward Bernays, Leo Lowenthal i Thorstein Veblen su neki od najvažnijih istraživača koji su proučavali potrošačko društvo i popularnu kulturu. Razvojem tehnologije i usavršavanjem masovnih medija, konzumerizam je kulminirao tijekom 21. stoljeća. Neki od ključnih autora, koji se bave istraživanjem konzumerizma i kulture potrošnje iz postmodernističke perspektive, su Mike Featherstone i Jean Baudrillard. Također, u suvremenom je društvu, sve češće prisutan fenomen, poznat kao „poremećaj prisilnog kupovanja“, koji se manifestira kroz pojave nezaustavljivog i besmislenog nagona za kupovanjem. O problematici medija i suvremenog konzumerizma često govori i ugledni američki intelektualac Noam Chomsky. Medijska manipulacija od strane korporativne elite je svakodnevna pojava. No, istraživanja su pokazala da potrošači sve manje vjeruju tradicionalnim medijima. Analogno konzumerizmu, postoji i antikonzumerizam, pokret koji se oštro protivi potrošačkoj politici i modernom kapitalizmu. Najpoznatiji antikonzumeristički pokreti su Adbuster i Yomango. U završnom ću radu detaljnije prikazati razvoj konzumerizma i prva istraživanja od 18. do 20. stoljeća, utjecaj medija na razvoj konzumerizma, i neke od najznačajnijih antikonzumerističkih pokreta. |
