prikaz prve stranice dokumenta Göbekli Tepe
  Preuzmi
PDF 524.04 KB
završni rad
Göbekli Tepe
2018. urn:nbn:hr:111:121048
Ratković, Filip
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija

Citirajte ovaj rad

Ratković, F. (2018). Göbekli Tepe (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048

Ratković, Filip. "Göbekli Tepe." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048

Ratković, Filip. "Göbekli Tepe." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048

Ratković, F. (2018). 'Göbekli Tepe', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, citirano: 20.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048

Ratković F. Göbekli Tepe [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija; 2018 [pristupljeno 20.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048

F. Ratković, "Göbekli Tepe", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:121048
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovGöbekli Tepe
Naslov (engleski)Göbekli Tepe-
AutorFilip Ratković
MentorVlatka Vukelić (mentor)
Član povjerenstvaVlatka Vukelić (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Sažetak
'Trbušasto brdo' poznatije po turskom nazivu Göbekli Tepe posljednjih je desetljeća privuklo nemalu pozornost javnosti, nemalu pozornost arheološke, znanstvene i civilne javnosti. Jugoistočna Anatolija prodisala je i sve do sirijskog graĎanskog rata bila je relativno lako dohvatljiva za pustolove i ozbiljne istraţivače. Zašto? S obzirom na prirodu otkrivenog, smatra se kako je riječ o najstarijem svetištu na svijetu, starom preko deset tisuća godina. A izuzev toga moglo bi i nepovratno promijeniti uvrijeţenu percepciju razvoja starih civilizacija i repozicionirati istočnu Anatoliju kao bitnu regiju u globalnom kontekstu ekspanzije čovječanstva.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:111:121048
Studijski programNaziv: Povijest (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (univ. bacc. hist.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-01-14 11:36:01