MODELIRANJE U FILOZOFIJI ZNANOSTI NANCY CARTWRIGHT U KONTEKSTU SUVREMENE RASPRAVE O ZNANSTVENIM MODELIMA

disertacija

• Naslov (engleski): MODELING IN NANCY CARTWRIGHT’S PHILOSOPHY OF SCIENCE IN THE CONTEXT OF CONTEMPORARY DEBATES ON SCIENTIFIC MODELS
• Autor: Josip Lukin; MBZ: 33333333
• Mentor: Stipe Kutleša (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Bracanović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Davor Pećnjak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristijan Krkač (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-03-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 14 - Filozofski sustavi i gledišta

Sažetak

Filozofija može bolje razumjeti znanost tako da rekonstruira neki aspekt znanosti kako bi ga se moglo pojmovno analizirati. Prva tema je kako se u povijesti filozofije znanosti od pojma teorije došlo do pojma modela kao središnjeg pojma. Pojam modela još se uvijek analizira onako kao što se analiziralo teorije, analizira ga se kao entitet koji ima određena svojstva te odnose s teorijom i sa stvarnošću. Takav pristup ima poteškoća. Koji je odnos između teorija i modela te koji je odnos između modela i fenomena? Uvriježeno je mišljenje da se modele deducira iz teorije ili da su modeli već dio teorije, a modeli prema fenomenima imaju formalni odnos reprezentacije. Filozofija znanosti N. Cartwright pokazuje da su ovi odgovori pojednostavljeni. Oni zanemaruju kompleksnu praksu konstruiranja i upotrebe modela. Analiza statičnog modela ne daje nam dovoljno razumijevanja stvarne prakse znanosti. Teza rada je da je Cartwright u pravu. Ona implicitno podržava skretanje naglaska filozofije znanosti s pojma modela kao entiteta koji ima formalni odnos i s teorijom i s fenomenom na pojam prakse modeliranja. U radu se pokazaje zašto je takav naglasak bolji, tj. zašto je pojam modeliranja bolja „jedinica analize“ i od pojma modela i od pojma teorije. Doprinos rada ovoj temi je eksplicitno stavljanje naglaska na modeliranje. Fokusiranje na praksu modeliranja konceptualno pomaže da se analizira znanstvena praksa. Metoda istraživanja je pojmovna analiza potpomognuta povijesnim istraživanjem i konkretnim primjerima iz znanosti. U povijesnom uvodu (prva dva poglavlja) se uvodi pojam modela, pojam se razvija i stabilizira kako bi mogao poslužiti za daljnja istraživanja o ulozi teorija i modela u znanosti, o odnosu teorija i modela te o vrstama odnosa modela i svijeta. U trećem poglavlju se tvrdi da Cartwright potvrđuje tezu s barem tri argumenta. Njezin najvažniji argument je da se modele ne deducira iz teorije. Oni su često nekonzistentni s teorijom, pa postaje filozofski zanimljivo kako modeli nastaju. U četvrtom poglavlju se navodi niz argumenata koji također potvrđuju tezu.

Sažetak (engleski)

This paper examines the usefulness of the term modelling in philosophy of science, and even suggests that this term be put in the very centre of philosophy of science. Philosophy of science was for a long time burdened with the ideal of formal reconstruction of science, or the endeavour to represent science according to the model of logic and mathematics, discarding anything that would not offer itself to such representation as subject for history and sociology of science. The dominant philosophy of science had decided to deal only in normative projects based on rational reconstructions of scientific products, such as theories. Problems with such an approach had soon emerged, however. Among others, theory had been defined as a linguistic entity, a set of propositions. In the beginning, such a choice had seemed appropriate – science strives for an accurate description of the world, and only propositions can be true or false. But, if theory is a linguistic entity, then it would become a different theory when translated, and that would contradict our intuition of real scientific theories. It is because of problems such as this one that a question was posed: if theories are not linguistic entities, what are they? One possible answer was that theory is an abstract structure, what mathematicians call a model. And if both mathematicians and scientists speak of models, one might suspect that they speak of the same models. This was the first school of philosophy of science which started to deal more seriously with scientific models. We can call this school a semantic view of theories, according to which theories are sets of models.

• Ključne riječi: znanstveni model; znanstveno modeliranje; Cartwright; znanstvena teorija; reprezentacija; analogija; razumijevanje; znanstvena praksa
• Ključne riječi (engleski): scientific model; scientific modelling; Cartwright; scientific theory; representation; analogy; understanding; scientific practice
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:167724
• Studijski program: Naziv: Filozofija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (dr.sc.phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-05-06 13:07:43