Razlike u metodologiji popisa migranata u Europi na temelju podataka o hrvatskim građanima

diplomski rad

• Naslov (engleski): Differences in the Methodology of Migration Lists in Europe Based on Data on Croatian Citizens
• Autor: Ida Ivanović
• Mentor: Dario Pavić (mentor)
• Član povjerenstva: Renato Matić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marija Brajdić Vuković (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dario Pavić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

Zašto postoji diskrepancija u podacima koji se odnose na migrante iz Hrvatske u europskim zemljama, ovisno o izvoru podataka koji konzultiramo, a specifiĉno u razdoblju od ulaska Hrvatske u EU, osnovno je pitanje na koje se pokušalo odgovoriti u ovom radu. U tom kontekstu, u radu se fokusiralo na dobrovoljne, meĊunarodne ili vanjske migracije, prvenstveno iz ekonomskih razloga, iz Hrvatske prema šest europskih zemalja. Razlike izmeĊu brojeva prijavljenih hrvatskih useljenika u nacionalnim statistikama promatranih šest europskih zemalja – Austriji, Italiji, Njemaĉkoj, Irskoj, Švedskoj i Norveškoj – i brojeva prijavljenih iseljenika u hrvatskoj nacionalnoj statistici ukazuju na odreĊene nedostatke u metodologiji mjerenja migracija. Analizom je pokazano kako Hrvatska, prema posljednjim dostupnim podacima, ne evidentira gotovo polovicu svojih iseljenih graĊana u odnosu na evidencije koje se vode u promatranim zemljama. Kako bi se otkrila pozadina takvog nerazmjera, daljnjom analizom su se komparirali izvori podataka za statistike migracija, varijable korištene u mjerenjima migracija te propisi i okolnosti prijave/odjave prebivališta. Analiza je pokazala nekoliko kljuĉnih elemenata koje je potrebno uvesti ili uskladiti na nacionalnoj i europskoj razini: ustanoviti i aţurno voditi administrativne registre na obje razine, uvesti varijablu država polazišta na europskoj razini, osmisliti i provoditi mjere provjere stvarnog prebivališta i aţurno ih prijavljivati na nacionalnoj razini.

Sažetak (engleski)

Why there is a discrepancy in data on migrants from Croatia to European countries, depending on the source we consult, and specifically in the period since Croatia's accession to the EU, is the main question addressed in this paper. In that context, the paper focused on voluntary, international or external migration, primarily for economic reasons, from Croatia to six European countries. The differences between the numbers of reported Croatian immigrants in the national statistics of the six European countries - Austria, Italy, Germany, Ireland, Sweden and Norway - and the numbers of reported immigrants in the Croatian national statistics indicate some deficiencies in the methodology used for migration statistics. The analysis showed that, according to the latest available data, Croatia does not record nearly half of its displaced citizens in comparison to the records maintained in the observed countries. In order to reveal the background of such disproportion, further analysis compared
data sources for migration statistics, variables used in migration measurements, and regulations and circumstances of registration / deregistration of residence. The analysis revealed several key elements that need to be introduced or harmonized at national and European level: establish and keep up to date administrative registers at both levels, introduce a variable country of departure at European level, and design and implement measures of verification of actual residence and promptly report them at national level.

• Ključne riječi: Migracije; nesrazmjer; izvori podataka; metodologija; prebivalište; Hrvatska; Europska unija
• Ključne riječi (engleski): Migration; discrepancy; data sources; methodology; residency; Croatia; European Union.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:111678
• Studijski program: Naziv: Sociologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-13 11:07:21