Obitelj kao rizični i zaštitni faktor međuvršnjačkog nasilja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Family as risk and protective factor for peer violence
• Autor: Maja Lupinski
• Mentor: Andreja Brajša-Žganec (mentor)
• Član povjerenstva: Andreja Brajša-Žganec (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jelena Maričić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Petak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Međuvršnjačko nasilje više se povezuje s osnovnim nego srednjim školama, stoga je svrha ovog istraživanja bila ispitati učestalost pojave tjelesnog, verbalnog i elektroničkog međuvršnjačkog nasilja među srednjoškolcima te utvrditi u kojoj mjeri spol i kvaliteta obiteljskog funkcioniranja mogu predvidjeti doživljeno i počinjeno međuvršnjačko nasilje. U istraživanju je sudjelovalo 339 učenika triju srednjih strukovnih škola na području grada Zagreba koji su ispunili Upitnik o nasilju među školskom djecom (Velki i Vrdoljak, 2011) i Skalu obiteljskog funkcioniranja (Merkaš, 2012) te odgovorili na nekoliko sociodemografskih pitanja. Rezultati su pokazali kako je 12% do 43% srednjoškolaca uključeno u međuvršnjačko nasilje kao žrtve, 6% do 21% kao počinitelji, a 4% do 14% kao provokativne žrtve, ovisno o vrsti nasilja. Najčešće su bili ţrtve i počinitelji verbalnog nasilja. Mladići su češće bili počinitelji tjelesnog nasilja i nasilja općenito, dok se spolne razlike nisu pokazale značajnima kada je riječ o verbalnom i elektroničkom nasilju i viktimizaciji. Nadalje, dobivene su značajne negativne povezanosti obiteljskog funkcioniranja, kao i obiteljske kohezije, fleksibilnosti i komunikacije, te počinjenog i doživljenog vršnjačkog nasilja. Mladi koji dolaze iz obitelji koju karakterizira niska obiteljska kohezija, slaba fleksibilnost i loša komunikacija češće su uključeni u međuvršnjačko nasilje, i kao počinitelji i kao žrtve. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrĊeno je kako spol i obiteljsko funkcioniranje objašnjavaju deset posto varijance doživljenog i počinjenog vršnjačkog nasilja. Kao značajan prediktor doživljenog vršnjačkog nasilja pokazala se jedino obiteljska fleksibilnost, dok su se spol i obiteljska fleksibilnost pokazali značajnim prediktorima počinjenog vršnjačkog nasilja.

Sažetak (engleski)

Peer violence si more associated with primary than secondary schools, so the purpose of this study was to examine the incidence of physical, verbal and electronic peer violence among high school students and to determine the extent to which gender and quality of family functioning can predict experienced and perpetrated peer violence. The study included 339 students from three high schools in the City of Zagreb who completed the Questionnaire on Violence among School Children (Velki and Vrdoljak, 2011) and the Family Functioning Scale (Merkaš, 2012) and answered several socio-demographic questions. The results showed that 12% to 43% of high school students are involved in peer violence as victims, 6% to 21% as perpetrators, and 4% to 14% as provocative victims, depending on the type of violence. Most often, they were victims and perpetrators of verbal violence. Young men were more likely to be perpetrators of physical violence and violence in general, while gender differences did not prove significant when it came to verbal and electronic violence and victimization. Furthermore, significant negative associations were found between family functioning, as well as family cohesion, flexibility and communication, and committed and experienced peer violence. Young people coming from a family characterized by low family cohesion, poor flexibility and poor communication are more often involved in peer violence, both as perpetrators and as victims. Hierarchical regression analysis determined that gender and family functioning account for ten percent of the variance of experienced and perpetrated peer violence. Only family flexibility was a significant predictor of experienced peer violence, while gander and family flexibility proved to be significant predictors of perpetrated peer violence.

• Ključne riječi: međuvršnjačko nasilje; obiteljsko funkcioniranje; srednjoškolci
• Ključne riječi (engleski): peer violence; family functioning; high school student
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:940136
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-14 12:28:05