Požeški kaptol: društveno-institucionalni razvoj i administrativne procedure u razvijenom srednjem vijeku

diplomski rad

• Naslov (engleski): The chapter of Požega: social and institutional development and administrative procedures in the high middle ages
• Autor: Ivana Barić
• Mentor: Marko Jerković (mentor)
• Član povjerenstva: Lucija Krešić Nacevski (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Petar Ušković Croata (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Jerković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA HRVATSKI LATINITET); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija

Sažetak

K
Požeški zborni kaptol ili Capitulum ecclesie beati Petri de Posega postupno se formirao krajem
12. i početkom 13. stoljeća. Njegov osnivač bila je Pečuška biskupija koja ga osniva kao zborni
kaptol pod čijom je upravnom jurisdikcijom. Prvi spomen Požeškog kaptola nalazi se upravo u
ispravi Pečuškog stolnog kaptola iz 1217. gdje se kao svjedok povodom prodaje predija Basal
spominje i požeški prepošt Tiburcije. Prvu, pak, ispravu Požeški kaptol izdaje 1221. u kojoj
svjedoči kako je župan Miha kupio neke zemlje. Ta isprava utoliko je važna zato što ne
dokazuje samo da je u prvoj polovici 13. stoljeća ovdje postojao Kaptol, nego da je on već od
tada djelovao kao vjerodostojno mjesto. Požeški kaptol nudio je 14 kanonikata od čega četiri
dostojanstvenička mjesta (prepošt, lektor, kantor i kustos) i deset mjesta za jednostavne
kanonike i pomoćno svećenstvo (sublektor, sukantor i zvonar). Mjesto u Kaptolu
srednjovjekovnim kanonicima bilo je primamljivo budući da je nudio uživanje crkvene
prebende. Stoga kandidati traže ugledne patrone preko kojih će lakše doći do ispražnjenog
mjesta u Kaptolu i pripisane mu prebende. Kao najpoželjnije patrone, požeški kanonici biraju
članove ugarsko-hrvatskog kraljevskog dvora, pečuškog biskupa ili samog papu. Kanonici
Požeškog kaptola obavljali su različite duhovne i svjetovne služe od liturgijskih i pastoralnih
djelatnosti do upravno-pravnih poslova. Uslijed reformi koje provode Anžuvinci tijekom 12. i
13. stoljeća, kojima nastoje centralizirati i birokratizirati Kraljevstvo, događa se i razvoj
Kaptola u službi vjerodostojnog mjesta potaknut, dakle, po uzoru na državu. Država i Kaptol
postali su međusobno ovisni jedni o drugima čime on kao vjerodostojno mjesto biva uklopljen
u pravne strukture Kraljevstva.

• Ključne riječi: Požeški kaptol sv. Petra; vjerodostojno mjesto; društveno-institucionalni razvoj; latinitet u ispravama
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:416188
• Studijski program: Naziv: Hrvatski latinitet (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta (mag. educ. class. et Croat. Lat)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-16 14:53:14