Sociološko teorijski pristup zlu i nasilju u ratnom stanju - s posebnim osvrtom na Domovinski rad

završni rad

• Naslov (engleski): Sociological Theoretical Approach Towards Evil and Violence During State of War - with Special Reference on Croatian Homeland War
• Autor: Filip Đurić
• Mentor: Ivan Markešić (mentor)
• Mentor: Erik Brezovec (sumentor)
• Član povjerenstva: Ivan Markešić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Erik Brezovec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

U radu se analizira ratno stanje koje je zahvatilo Hrvatsku devedesetih godina. Također s obzirom na vrijednost koncepta kolektivnog sjećanja u radu je analizirano na koji način su različite etničke skupine na teritoriju Hrvatske percipirale različite uspomene prije ratnog stanja, ali ponajviše kako su sjećanja na Domovinski rat utjecala na mogući ponovni suživot između zaraćenih etničkih grupacija. Posebno su izdvojene tri činjenice koje su važne za stvaranje sukoba: mitska želja za postojanjem izabranog naroda, osjećaj i propaganda samoprozivanja žrtvom te degradiranje protivnika kako bi se smanjio osjećaj solidarnosti. Između ostalog putem socioloških procesa u rada će se pobliže rastumačiti raspad Jugoslavije te zašto je došlo do masovnih žrtava. Cilj rada je pregledno prikazati i analizirati zlo i nasilje za vrijeme ratnog stradanja sa posebnim osvrtom na Domovinski rat (1991.-1995.). U analizi će se koristiti teorijski koncepti sociologa Zygmunta Baumana, Bergera i Luckmana, zajedno sa ostalim teoretičarima i autorima koji su se u svojoj djelatnosti doticali tema iz sociologije nasilja u periodu oružanih sukoba.

Sažetak (engleski)

The paper aims to present an objective perception of the state of war that engulfed Croatia in the 1990s. Also given the value of the collective memory's concept in the paper has been analyzed in which ways the different ethnic groups on Croatia's territory perceived different memories before the war situation, but most of how the Homeland war's memories influenced the possible reexistence between the belligerent ethnic groups. In particular, the author sets aside three facts that considers important for creating conflict: the mythical desire to exist as an elected people, the feeling and propaganda of self-calling by sacrifice, and the degradation of opponents in order to reduce the sense of solidarity. The analysis will use theoretical concepts by sociologists Zygmunt Bauman, Berger and Luckman, together with other theorists and authors who have touched on the topic of sociology of violence in the period of armed conflict. Among other things, the paper will explain in more detail the disintegration of Yugoslavia and why there were mass casualties.

• Ključne riječi: Domovinski rat; nacionalizam; ideologija; dehumanizacija; kolektivno sjećanje
• Ključne riječi (engleski): Homeland War; nationalism; ideology; dehumanization; collective memory
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:379122
• Studijski program: Naziv: Sociologija (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sociologije (univ. bacc. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-02-03 12:24:21