Zadovoljstvo učitelja Hrvatskoga jezika i knjižničara sadržajima medijske pismenosti u kurikulu za osnovne škole

diplomski rad

• Naslov (engleski): Satisfaction of Croatian language teachers and librarians with the contents of media literacy program in th eprimary school curriculum
• Autor: Marija Bobinski
• Mentor: Lana Ciboci Perša (mentor)
• Član povjerenstva: Danijel Labaš (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Davor Trbušić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lana Ciboci Perša (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KOMUNIKOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-07-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Komunikologija

Sažetak

Sažetak Medijska pismenost ključan je oblik pismenosti u posljednjih desetak godina jer su mediji postali sastavni dio svakodnevnog života ljudi u 21. stoljeću. Medijsko opismenjavanje djece u Hrvatskoj provodi se primarno kroz nastavu Hrvatskoga jezika i Informatike u osnovnim i srednjim školama pri čemu važnu ulogu imaju i različite međupredmetne teme koje u školama često provode i knjižničari. U ovome su radu prikazani stavovi učitelja Hrvatskoga jezika i knjižničara o sadržajima medijske pismenosti koje provode u nastavi te je ispitano njihovo zadovoljstvo tim sadržajima, te dodatnim materijalima, opremom i vlastitim medijskim kompetencijama. Metodom polustrukturiranog dubinskog intervjua u istraživanju su ispitane tri učiteljice Hrvatskoga jezika i tri knjižničarke koje provode aktivnosti vezane za kulturu i medije u svojoj školi. Rezultati istraživanja pokazali su da ispitanice ne smatraju medijsku pismenost adekvatno implementiranom u trenutni kurikul te da u njemu nedostaju ključni pojmovi i jasnije definirani odgojno-obrazovni ishodi. Također, navode da u trenutnom planu i programu nemaju dovoljno vremena za teme u području kulture i medija koje smatraju izuzetno važnima, a i da se osjećaju kompetentnima za predavanje tih sadržaja isključivo radi vlastite motiviranosti za medijsko opismenjavanje i samousavršavanje na dodatnim edukacijama. Ipak, ne slažu se oko uvođenja izbornog predmeta posvećenog isključivo medijskom obrazovanju – smatraju da je potrebno čim više vremena posvetiti medijskoj pismenosti, ali i smatraju da ono treba biti dostupno svima, ne samo onima koji odaberu takav dodatni predmet. Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da su u budućnosti nužne promjene medijskog obrazovanja koje uključuju prilagodbu i nadogradnju sadržaja, povećanje broja sati posvećenih medijskoj pismenosti te dodatne edukacije za učitelje i knjižničare koji provode aktivnosti medijskog obrazovanja u osnovnim školama.

• Ključne riječi: medijska pismenost; kultura i mediji; medijsko obrazovanje; kurikul; osnovna škola; mediji; djeca
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:905130
• Studijski program: Naziv: Komunikologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komunikologije (mag. comm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-11-07 12:23:01