Andrija Torkvat Brlić između ideologije i jezikoslovlja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Andrija Torkvat Brlić between ideology and linguistics
• Autor: Ivana Hrkač
• Mentor: Branka Tafra (mentor)
• Član povjerenstva: Ivana Jukić
• Član povjerenstva: Petra Košutar
• Član povjerenstva: Branka Tafra
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Hrvatski studiji; (ODSJEK ZA KROATOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2014-09-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Kroatologija

Sažetak

Andrija Torkvat Brlić, potomak slavne obitelji Brlić, odvjetnik, političar, jezikoslovac i publicist, tokom svoga ţivota ostvario je značajan doprinos u mnogim sferama kulturnoga i društvenoga ţivota Hrvatske u devetnaestom stoljeću. Nakon završenoga osnovnoga obrazovanja u rodnom Slavonskom Brodu i gimnazijskoga obrazovanja u Vinkovcima nastavlja gimnazijsko obrazovanje u zagrebačkom sjemeništu gdje dolazi u kontakt s vodećim osobama tadašnje hrvatske društvene scene i upoznaje se s idejama hrvatskoga narodnoga preporoda. Tokom revolucionarnih zbivanja 1848. godine okreće se prema politici podrţavajući bana Josipa Jelačića, ideju slavenskoga zajedništva i preureĎenja Habsburške Monarhije u federativnu zajednicu ravnopravnih naroda. U drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj su se vodile jezične polemike ponajviše izmeĎu zagrebačke filološke škole i hrvatskih vukovaca koji su prihvaćali karadţićevsko-daničićevski model knjiţevnoga jezika. Gledajući s jezikoslovnog aspekta, Andrija Torkvat Brlić ostavio je značajan doprinos hrvatskomu jeziku gramatikom hrvatskoga jezika na njemačkom Grammatik der iliyrischen Sprache iz 1854. godine zbog koje su ga hrvatski jezikoslovci često ubrajali meĎu prve hrvatske vukovce uz Tomu Maretića, Peru Budmanija i Mirka Divkovića. No, detaljnijim uvidom u obiljeţja vukovske i ilirske jezične norme u njegovoj gramatici pokazuje se da se Andriju Torkvata Brlića ne moţe jednostrano svrstati u hrvatske vukovce te da se u njegovoj gramatici proţimaju različite jezične norme.

Sažetak (engleski)

Andrija Torkvat Brlić, descendant of eminent Brlić family, a lawyer, politician, linguist and a publicist, throughout his life managed to leave a significant contribution in many areas of cultural and social life of Croatia in nineteenth century. After his primary education in his home town Slavonski Brod and his gymnasium education in Vinkovci, he proceeded his education in monastery in Zagreb where he met the leading persons of Croatian cultural and public scene and got familiar with ideas of Croatian national revival. During the revolutionary events in 1848. he turned to politics supporting governor Josip Jelačić, the idea of Slavic collectivness, and reorganization of Habsbourg Monarchy in federative union of equal nations. During the second half of nineteenth century in Croatia the most of linguistic dispute were those between Zagrebian philological school and Croatian followers of Vuk Stefanović Karadţić. Observing from linguistic point of view, Andrija Torkvat Brlić left a significant contribution to Croatian language with his grammar of Croatian language written in German Grammatik der iliyrischen Sprache from 1854 for which he was often classified as one of the first followers of Vuk Stefanović Karadţić along with Tomo Maretić, Pero Budmani and Mirko Divković by Croatioan linguists. But, with more detailed inquiry in features of linguistic norm of followers of Vuk Stefanović Karadţić and of Illyrian, present in his grammar, it is shown that Andrija Torkvat Brlić can not be uniquely classified as a Croatian follower of Vuk Stefanović Karadţić and that his grammar contains different linguistic norms.

• Ključne riječi: Andrija Torkvat Brlić; hrvatski narodni preporod; ilirski pokret; filološke škole; hrvatski vukovci; ilirci; jezična norma
• Ključne riječi (engleski): Andrija Torkvat Brlić; Croatian national revival; Illyrian movement; philological schools; Croatian followers of Vuk Stefanović Karadţić; Illyrians; linguistic norm
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:542774
• Studijski program: Naziv: Kroatologija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra/magistra kroatologije (mag. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2015-10-28 10:54:25