Psihosocijalni čimbenici subjektivne dobrobiti kod osoba s poremećajem hranjenja za vrijeme pandemije COVID 19

diplomski rad

• Naslov (engleski): Psychosocial factors of subjective well-being in people with eating disorders during the COVID-19 pandemic
• Autor: Helena Matković
• Mentor: Lovorka Brajković (mentor)
• Mentor: Vanja Kopilaš (sumentor)
• Član povjerenstva: Dario Vučenović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Katarina Jelić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lovorka Brajković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-06-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi percipiranu kvalitetu profesionalne podrške, povezanost subjektivne dobrobiti (zadovoljstvo životom, pozitivna i negativna iskustva te prosperitet), usamljenosti, otpornosti i kvalitete obiteljskog funkcioniranja te mogućnost predviđanja subjektivne dobrobiti temeljem poznavanja psihosocijalnih čimbenika kod osoba s poremećajem hranjenja i jedenja. U online istraživanju je sudjelovalo 86 žena s nekim dijagnosticiranim poremećajem hranjenja i jedenja. Za mjerenje konstrukata korištene su Dienerove skale subjektivne dobrobiti, UCLA skala usamljenosti, Kratka skala otpornosti te Skala kvalitete obiteljskog funkcioniranja (zajedništvo, skladnost, tolerancija i konflikt). Za potrebe istraživanja konstruirana su pitanja kojima su se prikupile informacije od sudionika o percipiranoj kvaliteti i dostupnosti profesionalne podrške. Istraživanjem su utvrđene niže razine zadovoljstva životom, češće doživljavanje negativnih iskustava te manju osjećaj prosperiteta. Također su dobivene srednje razine usamljenosti, niže razine prosperiteta te niža percipirana kvaliteta obiteljskog funkcioniranja. Značajni prediktori subjektivne dobrobiti za sve tri sastavnice bili su usamljenost i otpornost dok se varijabla obiteljskog zajedništva pokazala značajnom u predviđanju pozitivnih i negativnih iskustava te prosperiteta. S obzirom na to da je liječenje poremećaja hranjenja vrlo izazovno i dugotrajno, ovakve spoznaje do neke mjere olakšavaju prepoznavanje životnih aspekata koji su mogli prethoditi razvoju poremećaja, na temelju čega stručnjaci mogu odrediti na što se usmjeriti u procesu liječenja. Kako bi se dobivene spoznaje produbile, za buduća istraživanja preporuča se korištenje većeg uzorka, prikupljanje podataka papir-olovka metodom te korištenje skala koje bi bolje obuhvaćale stanje pojedinca s poremećajem hranjenja za vrijeme pandemije.

Sažetak (engleski)

The aim of this research was to determine the perceived quality of professional support, the connection between subjective well-being (satisfaction with life, positive and negative experiences, and prosperity), loneliness, resilience and the quality of family functioning, and the possibility of predicting subjective well-being based on knowledge of psychosocial factors in people with eating disorders. 86 women with a diagnosed eating disorder participated in the online survey. The Diener subjective well-being scale, the UCLA loneliness scale, the brief resilience scale, and the self-report family inventory were used to measure the constructs. For the purposes of the research, questions were constructed to collect information from the participants about the perceived quality and availability of professional support. The research found lower levels of life satisfaction, more frequent negative experiences, and a smaller sense of flourishing. Medium levels of loneliness, lower levels of prosperity and lower perceived quality of family functioning were also obtained. Significant predictors of subjective well-being were loneliness and resilience, while the family togetherness variable proved to be significant in predicting positive and negative experiences and flourishing. Given that the treatment of eating disorders is challenging and long-term, these findings facilitate the recognition of aspects that may have preceded the development of the disorder, based on which experts can determine what to focus on in the treatment process. For future research it’s recommended to use a larger sample, collect data using the paper-pencil method, and use scales that would better cover the condition of individuals with eating disorders during the pandemic.

• Ključne riječi: poremećaji hranjenja; subjektivna dobrobit; usamljenost; otpornost
• Ključne riječi (engleski): eating disorders; subjective well-being; loneliness; resilience.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:675411
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-06-13 09:07:37