Kritika Metafizike od Huma do Bečkog kruga

završni rad

• Naslov (engleski): The Problem of Metaphysics from Hume to the Vienna Circle
• Autor: Mihaela Gajić
• Mentor: Marko Kardum (mentor)
• Član povjerenstva: Marko Kardum (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-07-10, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija

Sažetak

Metafizika pripada najstarijim filozofskim disciplinama. Potječe iz starogrčke filozofije, a zadaća
joj je odgonetnuti počela na kojima je izgrađen svijet i nadosjetilne predodžbe. Filozofske struje su,
tijekom stoljeća filozofske misli, oduvijek imale podijeljena stajališta o relevantnosti metafizičkih
stavova i njezine nužnosti za objašnjavanje svijeta. Metafizici se najviše zamjera činjenica da želi doći
do spoznaje bez uporabe iskustva. Prvu značajniju kritiku metafizike dao je David Hume. Ta je kritika
utjecala na razvoj filozofskih tradicija koje pokušavaju eliminirati metafiziku iz filozofije, a u tome je
najistaknutiju ulogu imala analitička filozofija.
Gottlob Frege jedan je od pionira razvoja analitičke filozofije. U svojim djelima naglašava
nužnost oštrog razdvajanja psiholoških i logičkih razmatranja, tvrdeći da metafizički iskaz nije u skladu
s logičkim zakonima i pravilima tvrđenja, suđenja i zaključivanja. Stvaranjem “pojmovnog pisma”
Frege želi omogućiti valjano zaključivanje i onemogućivanje zabluda koje neki iskazi mogu nositi.
Fregeov nasljednik Bertrand Russell želio je stvoriti logički idealan jezik koji bi bio potpuno
neovisan o prirodnom jeziku, a istodobno bi davao relevantnije odgovore na pitanja fizike. Svojom
kritikom znanosti Russell vrši distinkciju između znanstvenosti i analitičke filozofije kojom želi
dosegnuti granice empirizma. Negirajući dedukciju i indukciju, Russell stvara novu nedefiniranu
spoznaju te na kraju završava u skepticizmu već viđenom kod Humea.
Wittgenstein svojom kritikom metafizike želi dokazati nepostojanost metafizike te propozicije
dijeli na smislene, besmislene i nesmislene. Metaforom ljestvi u djelu Tractatus daje uvid u ispravan
način sagledavanja svijeta, a nakon toga to poimanje treba odbaciti i svijet prepoznati kao besmislen.
Carnap, jedan od najistaknutijih članova Bečkog kruga metafiziku je u potpunosti želio eliminirati
iz filozofije, te je svako pitanje na koje se ne može odgovoriti znanstvenim pristupom smatrao
besmislenim. Razvio je teoriju znanosti u kojoj glavnu ulogu ima logička analiza čiji je zadatak
apstrahirati iskaze prirodne znanosti.

• Ključne riječi: analitička filozofija; logička analiza; epistemologija; metafizika; logički pozitivizam
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:021192
• Studijski program: Naziv: Filozofija i kultura (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) filozofije i kulture (univ. bacc. phil. et cult.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-24 12:42:53