Prediktori radne dobrobiti niže kvalificiranih radnika - kvantitativni i kvalitativni pristup

diplomski rad

• Naslov (engleski): Predictors of work-related well-being of lower-skilled workers - quantitative and qualitative approach
• Autor: Ivana Hitil
• Mentor: Maša Tonković Grabovac (mentor)
• Član povjerenstva: Jelena Maričić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Iva Černja Rajter (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lea Andreis (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-04-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Radna dobrobit ima brojne pozitivne učinke za zaposlenika i organizaciju kao što su veća
radna uspješnost ili produktivnost. Radna dobrobit često se proučava u kontekstu emocija ili
afekata doživljenih u vezi vlastitog posla, a može se ukratko definirati kao odsustvo stresa na
poslu. Manjak je istraživanja koja se bave radnom dobrobiti niže kvalificiranih radnika stoga
se ovaj rad usmjerio upravo na tu populaciju. Cilj istraživanja bio je ispitati koji su to
prediktori koji predviđaju radnu dobrobit niže kvalificiranih radnika kroz kvantitativni i
kvalitativni pristup. U kvantitativnom dijelu sudjelovalo je 210 niže kvalificiranih radnika.
Istraživanje je provedeno online, te su sudionici ispunili Ljestvicu afektivne dobrobiti na
poslu, Ljestvicu zadovoljstva poslom, Utrecht ljestvicu radne angažiranosti, Upitnik oporavka
od posla, Ljestvicu konflikta radne i obiteljske uloge i Ljestvicu zadovoljstva životom.
Dodatno su pitani o socio-demografskim karakteristikama, karakteristikama zaposlenja te
karakteristikama privatnog/obiteljskog života. Utvrđena je značajna pozitivna povezanost
afektivne radne dobrobiti sa zadovoljstvom poslom, radnom angažiranošću, oporavkom od
posla, konfliktom radne i obiteljske uloge te zadovoljstvom životom. S navedenim
varijablama također je provedena hijerarhijska regresijska analiza u dva koraka. Svi
prediktori, osim zadovoljstva životom, pokazali su se značajnima u predviđanju afektivne
radne dobrobiti, a zajedno objašnjavaju ukupno 70,5% njene varijance. U kvalitativnom dijelu
sudjelovalo je 6 sudionika. Provedenim kvalitativnim intervjuima pokazalo se da sudionici
doživljavaju i ugodne i neugodne emocije u vezi posla, a njihove procjene ostalih varijabli u
skladu su s kvantitativnim rezultatima. Te procjene sudionici povezuju sa zadovoljstvom
različitim karakteristikama zaposlenja, radnim zahtjevima te radnim resursima. Ove nalaze
moguće je iskoristiti u svrhu povećanja radne dobrobiti niže kvalificiranih radnika i smanjenja
doživljenog stresa, kako bi se onda povećala i uspješnost organizacija.

Sažetak (engleski)

Work-related well-being has numerous positive effects on both employees and organizations,
such as higher work performance or higher productivity. Work-related well-being is often
studied in the context of emotions experienced related to someone's work, and can be briefly
defined as the absence of stress at work. There is a lack of research that deals with the workrelated well-being of less-skilled workers, so this work is focused on this stated population.
The aim of the research was to examine which predictors predict the work-related well-being
of lower-skilled workers through a quantitative and qualitative approach. 210 lower qualified
workers participated in the quantitative part. The research was conducted online, and the
participants completed the Affective Well-being at Work Scale, the Job Satisfaction Scale, the
Utrecht Work Engagement Scale, the Work Recovery Questionnaire, the Work and Family
Role Conflict Scale, and the Life Satisfaction Scale. They were additionally asked about
socio-demographic characteristics, employment characteristics and characteristics of
private/family life. There was found a significant positive correlation of affective workrelated well-being with job satisfaction, work engagement, recovery from work, conflict
between work and family roles, and life satisfaction. A two-step hierarchical regression
analysis was also performed with the listed variables. All predictors, except life satisfaction,
proved to be significant in predicting affective work-related well-being and, together, they
explain a total of 70,5% of its variance. 6 participants took part in the qualitative part. In
conducted qualitative interviews, it was shown that the participants experience both pleasant
and unpleasant emotions about their work, and their assessments of other variables were in
line with the quantitative results. The participants associated these assessments with
satisfaction with different employment characteristics, work demands and work resources.
These results can be used for the purpose of increasing the work-related well-being of lowerskilled workers and reducing the experienced stress in order to consequently increase the
success of the organizations.

• Ključne riječi: radna dobrobit; afektivna radna dobrobit; niže kvalificirani radnici; kvalitativna metodologija
• Ključne riječi (engleski): work-related well-being; work-related affective well-being; lower-skilled workers; qualitative methodology
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:726017
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-30 09:32:56