Naslov UPRAVA U SAVSKOJ BANOVINI (1929.-1939.) – IZMEĐU DRŽAVNOG CENTRALIZMA I SUPSIDIJARNOSTI Naslov (engleski) ADMINISTRATION IN THE SAVA BANOVINA (1929.-1939.) – BETWEEN STATE CENTRALISM AND SUBSIDIARITY Autor Stipica Grgić Mentor Ivica Šute (mentor)Član povjerenstva Suzana Leček (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Zdravka Jelaska Marijan (član povjerenstva)Član povjerenstva Darko Vitek (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2014-04-09, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 94(497.5) - Povijest Hrvatske Sažetak Problem odnosa središnje državne vlasti i lokalnih samouprava važno je pitanje u oblikovanju moderne države. Prevelika centralizacija države pokazala je brojne negativne karakteristike, ali i dugotrajne posljedice na društvo. Stoga povijesna perspektiva može pomoći razumijevanju današnjih problema u odnosu države i društva. Za temu doktorskog rada izabrano je razdoblje šestosiječanjske diktature, jer je to kratko razdoblje prijelomno u hrvatskoj povijesti. Naime, dotadašnja samoupravna baština, naslijeđena iz Austro-Ugarske Monarhije, potpuno je poništena radikalnom centralizacijom moći u rukama najužeg državnog vrha, a federalistička tradicija i nacionalni identiteti politikom unitarizma. Istraživanje je provedeno na Savskoj banovini, jer ona predstavlja relevantan politički, gospodarski, društveni, demografski primjer toga kako je režim u vremenu diktature (1929.-35.) i postupne demokratizacije koja je uslijedila (1935.-39.), kroz upravne jedinice svih razina, provodio svoju politiku. Cilj rada je utvrditi kako je bila organizirana uprava na većem području današnje Hrvatske od 1929. do 1939. te kako je ona djelovala u međuodnosu između intencija vladajućeg režima i potreba naroda, tj. državnog centralizma i osnovnih načela samouprave. Doktorski rad o organizaciji i djelovanju uprave u Savskoj banovini svojim najvećim dijelom baziran je arhivskoj građi. Pritom se posebno ističe arhivska baština upravnih tijela Savske banovine koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Osim toga korištena je građa koja se čuva u Pokrajinskom arhivu Maribor te Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Uz to, korištena je i periodika, prvenstveno relevantne stručne i službene publikacije, ali i dnevni tisak koji je izlazio između 1929. i 1939. godine. Osim mnogobrojne historiografske, upravnopravne, politološke i druge relevantne literature korištena je i objavljena građa. Ona se prvenstveno bazira na raznim zakonodavnim, statističkim, kartografskim i drugim sličnim publikacijama izdanim u doba postojanja Savske banovine, kao i u kasnijim razdobljima. U pristupu istraživanju koristio se interdisciplinarni analitički pristup, kako bi se u jedan historiografski kompleks što uspješnije uključila znanja prava, upravnog prava, politologije, ekonomije te drugih srodnih znanstvenih disciplina. Deskriptivnim i analitičkim pristupom građi proučio se fenomen uprave toga doba, od njenih normativnih određenja pa do percepcije stručne i nestručne, šire i uže skupine pojedinaca o njoj. Upravo zbog kompleksnosti teme u pojedinim segmentima koristile su se i kvalitativne i kvantitativne metode, kako bi se nalaze istraživanja organizacije i djelovanja uprave što preciznije stavilo u odgovarajući društveni i vremenski kontekst.
Sažetak (engleski) The problem of relations between the central state authorities and local administration is an important issue in the formation of the modern state. Excessive centralization of the state has shown a number of negative characteristics and the bad long-term effects on society. Therefore, the historical perspective can be helpful to understand the current problems in the relationship between state and society. The period of the Sixth of January dictatorship was selected as a theme of this doctoral thesis, because it is one of the turning points in the history of Croatia. Former self-governing tradition, inherited from the Austro-Hungarian Empire, was completely nullified in favor of radical centralization of power in the hands of the highest state leadership, same as state Unitarianism annulled federalist traditions and national identities. The research was conducted on the Sava banovina, because it is a relevant political, economic, social, demographic example of how the regime at the time of the dictatorship (1929-35) and the gradual democratization that followed (1935-39), through administrative units of all levels, pursued its policy. The objective of this dissertation is to determine how the administration was organized on a larger area of today's Croatia (1929-1939) and how she operated in the interrelation between the intentions of the ruling regime and the needs of the people, i.e. state centralism and the basic principles of self-government. Doctoral thesis on administration in the Sava Banovina is largely based on archival material. Archival heritage of the administrative bodies of the Sava Banovina largely remained intact, and the biggest part of it is located in the Croatian State Archives in Zagreb. Additionally, we used materials held by the Provincial Archives in Maribor and the Archives of Yugoslavia in Belgrade. In addition, we used periodicals, primarily relevant professional, official publications and newspapers that were published between in 1929 and 1939. Besides numerous historiographic literature, we used legal, politological and other relevant titles and other published sources. These sources are based on a variety of legislative, statistical, cartographic and other similar publications issued at the time of the existence of the Sava Banovina, as well as in subsequent periods. In approaching the subject we used the interdisciplinary analytical methods, because we needed to incorporate to incorporate into this historiographical work the knowledges of law, administrative law, political sciences, economics and other related disciplines. With descriptive and analytical approach to the material we studied the phenomenon of administrations of that era, from their normative determinations to the perception of 8 professional and nonprofessional, wider and narrower groups of individuals on them. Because of the complexity of issues in certain segments were used both qualitative and quantitative methods in order to put the findings into appropriate social and the time context.
Ključne riječi
Kraljevina Jugoslavija
politika
uprava
samouprava
državni centralizam
supsidijarnost
Savska banovina
upravni službenici
upravljanje financijama
Hrvatska seljačka stranka
Ključne riječi (engleski)
Kingdom of Yugoslavia
politics
government
local administration
state centralism
subsidiarity
Sava banovina
administrative officials
financial management
Croatian Peasant Party
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:111:756040 Studijski program Naziv: Povijest Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2017-09-21 07:19:57
