HRVATSKO JEZIKOSLOVLJE 18. STOLJEĆA U SUODNOSU S EUROPSKIM

disertacija

• Naslov (engleski): CROATIAN LINGUISTICS IN EIGHTEENTH CENTURY IN RELATION TO EUROPEAN LINGUISTICS
• Autor: Petra Košutar
• Mentor: Branka Tafra (mentor)
• Član povjerenstva: Branka Tafra (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Pavao Knezović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Velimir Piškorec (član povjerenstva); MBZ: 211704
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2013-05-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Kroatologija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 80 - Filologija. Prozodija. Retorika

Sažetak

U radu se istražuju europski utjecaji na hrvatsko jezikoslovlje u 18. stoljeću. Pod hrvatskim jezikoslovljem podrazumijevamo stajališta hrvatskih jezikoslovaca o jeziku, njihove metode opisa jezika, ali i hrvatske jezične priručnike toga vremena od gramatika do rječnika. Europski pak utjecaji pokazuju zapravo dosege hrvatskoga jezikoslovlja toga vremena preko modela uzora i izvora hrvatskim jezičnim priručnicima. Model uzora i izvora predviđa postojanje dviju vrsta uzora i izvora u užem i u širem smislu. Uzori i izvori u širem smislu mogu biti leksikografska djela iz kojih se preuzimaju doslovno cijeli rječnički članci za neko drugo leksikografsko djelo. Izvori u užem smislu izvorna su književna djela iz kojih se skuplja građa za neki rječnik. Uzori u užem smislu znače model sastavljanja npr. rječnika ili gramatike, izgled rječničkoga članka s ostalim metaleksikografskim svojstvima, stajališta o jeziku, vrsti riječi i dr. Iz tih uzora tada iščitavamo jezikoslovnu misao koja je vrijedila u nekom vremenu tako da ju nalazimo u većem broju reprezentativnih priručnika koji pripadaju većemu broju nacionalnih jezikoslovlja. Dan je novi model pristupa hrvatskim jezikoslovnim temama koji se naziva kroatološkim, a riječ je o prikazu jezikoslovnih tema u vremenu i prostoru izvan nacionalnih granica. To je postignuto tako što se svaka tema stavila u jedan širi, europski kontekst, čime smo pridonijeli smještanju hrvatske gramatikografije i leksikografije toga vremena, dakle hrvatskoga jezikoslovlja u europsko jezikoslovlje.

Sažetak (engleski)

The dissertation explores European influences on Croatian linguistics in the 18th century. Croatian linguistics refers to views of Croatian linguists on language, their models of language descriptions and Croatian language reference books of the time, ranging from grammars to dictionaries. The European influences indicate the achievements of the Croatian linguistics of the time through the model of role models and sources for Croatian language reference books. The model of role models and sources assumes the existence of two types of role models in a narrower and broader sense. The role models and sources in a broader sense include lexicographical works from which literally entire dictionary entries have been taken over into another lexicographical work. The sources in a narrower sense are original literary works from which data for a dictionary is collected. The role models in a narrower sense refer to models of compiling a dictionary or a grammar, ways a dictionary entry and other meta-lexicographic characteristics are organized, views on language, parts of speech and the like. The prevailing linguistic thought of a particular time, provided it is found in a significant number of relevant reference books belonging to various national linguistics, can be extracted from these sources. The dissertation argues that the Croatian linguistic thought of the time was greatly influenced by various non-linguistic factors, such as geopolitics and education. Therefore, two chapters address these factors. In order to facilitate the understanding of Croatian linguistics, one chapter is concerned with the development of the linguistic thought in Europe to the 18th century. An overview of the development of first grammars of national languages in Europe and of development of lexicography is provided, whereas particular emphasis is placed on monolingual lexicography. The main chapter is devoted to the analysis of eighteen Croatian and European language reference books. The comparative method has shown significant similarities between Croatian and European language reference books in several analysed areas, such as concept and content, development of linguistic terminology and meta-lexicographical achievements. Furthermore, the analysis has shown that the Croatian linguistics of that time greatly relied on two grammar traditions, namely the German and Latin ones. A new model of approach to Croatian language topics called the croatology model has been provided, i.e. the description of Croatian language topics in time and space outside national borders. This has been achieved by placing each topic into a wider European context. In that way we have contributed to determining the place and role of Croatian grammaticography and lexicography, i.e. Croatian linguistics in the European linguistics.

• Ključne riječi: Hrvatska; Europa; 18. stoljeće; jezikoslovlje; kroatologija; uzori
• Ključne riječi (engleski): Croatia; Europe; 18th century; linguistics; croatology; role models
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:021129
• Datum promocije: 2013-09-22
• Studijski program: Naziv: Kroatologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (dr.sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-09-27 07:50:06