master's thesis
Ethics and emotions

Marica Perić (2014)
University of Zagreb
University of Zagreb -Department of Croatian Studies
Department of Philosophy
Metadata
TitleEtika i emocije
AuthorMarica Perić
Mentor(s)Tomislav Bracanović (thesis advisor)
Abstract
Svi ljudi imaju emocije i život podređuju traganju za srećom, odnosno ugodnim emocijama, dok s druge strane izbjegavaju neugodne emocije poput tuge. Od malena nas se uči da trebamo kontrolirati svoje ponašanje, međutim, iskazivanje i kontrola emocija su tragično zapostavljeni, odnosno tretiraju se na krive načine. Upravo su emocije i razum smatrani kao dijelovi čovjeka koji nas odvajaju od neživih bića. Emocije su često prikazivane kao slabosti ne samo u svakodnevnom djelovanju već i pri moralnom zaključivanju. U prvom dijelu rada sagledat ću na koji način su emocije shvaćene u tradiciji filozofije, budući da će tek razumijevanje definicije emocija omogućiti razmatranje emocija u etici. U prvom poglavlju prikazat ću glavne ideje najistaknutijih predstavnika filozofije koji su postavili temelje mnogim kasnijim teorijama emocija. Već u antici Platon smješta emocije u iracionalni dio duše i zagovara podređenost emocija razumu. Međutim, Aristotel emocije veže uz vjerovanja i razvija prvu kognitivnu teoriju emocija. Poput Descartesa, Spinoza ističe kako se razum treba osloboditi lošeg utjecaja emocija. Za razliku od racionalista, emipiristi emocijama daju povlašteni status u odnosu na razum. Uključivanjem emocija u etička razmišljanja javljaju se razni problemi. Pitanje koje se proteže središnjim dijelom rada jest: Jesu li emocije i moralno djelovanje u međusobnom utjecaju ili možemo donositi odluke bez obzira na naše emocije? Dok moralno ponašanje s jedne strane treba biti nepristrano, emocije su s druge strane po prirodi pristrane, stoga ćemo vidjeti kako mnogi filozofi smatraju kako emocije moraju biti uklonjene iz javnoga života jer su iracionalne. Upravo zbog takvih i sličnih pitanja emocije su u filozofiji često izbjegavane kao subjektivna i negativna nagnuća te se stoga teoretičari emocija pitaju: Je li to zaista tako? Jesu li emocije negativna i subjektivna nagnuća? Možemo li se u životu voditi za univerzalnim moralnim zakonima i prilagođavati ih pojedinim situacijama ili postoji određena pristranost prema nekim ljudima? Koji su razlozi zbog kojih emocijama pripisujemo iracionalno obilježje? Je li prihvatljivo svoju moralnu odluku prilagoditi vlastitim interesima i biti subjektivan? Mjesto emocija u moralnom zaključivanju ovisit će o kojoj etici govorimo. U nastavku rada razmatrat ću emocije u okviru triju etičkih teorija: Aristotelove teorije vrlina, Kantove dužnosne etike i utilitarizma. Dok će teoretičari vrlina isticati ulogu emocija u moralu, Kant će ih s druge strane smatrati nepouzdanima u moralnome zaključivanju. Navedene etičke teorije suočavaju se problemima kada određuju ulogu emocija u moralnom zaključivanju i pokušavaju odgovoriti na moguće prigovore. Zadnje poglavlje ističe četiri temeljna razloga, koja navodi Martha Nussbaum, zbog kojih se danas ustalilo mišljenje da su emocije iracionalne i da ih treba izbaciti iz javnog promišljanja.
Parallel title (English)Ethics and emotions
Committee MembersTomislav Bracanović
Josip Talanga
Tvrtko Jolić
GranterUniversity of Zagreb
University of Zagreb -Department of Croatian Studies
Lower level organizational unitsDepartment of Philosophy
PlaceZagreb
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineHUMANISTIC SCIENCES
Philosophy
Ethics
Study programme typeuniversity
Study levelgraduate
Study programmeDepartment of Philosophy
Academic title abbreviationmag.Philosophy
Genremaster's thesis
Language Croatian
Defense date2014-12-01
Parallel keywords (Croatian)emocije etika Aristotel Kant
Resource typetext
Access conditionAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:820321
CommitterRužica Grbešić