diplomski rad
Etika i emocije

Marica Perić (2014)
Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Podaci o radu
NaslovEtika i emocije
AutorMarica Perić
Voditelj/MentorTomislav Bracanović (mentor)
Sažetak rada
Svi ljudi imaju emocije i život podređuju traganju za srećom, odnosno ugodnim emocijama, dok s druge strane izbjegavaju neugodne emocije poput tuge. Od malena nas se uči da trebamo kontrolirati svoje ponašanje, međutim, iskazivanje i kontrola emocija su tragično zapostavljeni, odnosno tretiraju se na krive načine. Upravo su emocije i razum smatrani kao dijelovi čovjeka koji nas odvajaju od neživih bića. Emocije su često prikazivane kao slabosti ne samo u svakodnevnom djelovanju već i pri moralnom zaključivanju. U prvom dijelu rada sagledat ću na koji način su emocije shvaćene u tradiciji filozofije, budući da će tek razumijevanje definicije emocija omogućiti razmatranje emocija u etici. U prvom poglavlju prikazat ću glavne ideje najistaknutijih predstavnika filozofije koji su postavili temelje mnogim kasnijim teorijama emocija. Već u antici Platon smješta emocije u iracionalni dio duše i zagovara podređenost emocija razumu. Međutim, Aristotel emocije veže uz vjerovanja i razvija prvu kognitivnu teoriju emocija. Poput Descartesa, Spinoza ističe kako se razum treba osloboditi lošeg utjecaja emocija. Za razliku od racionalista, emipiristi emocijama daju povlašteni status u odnosu na razum. Uključivanjem emocija u etička razmišljanja javljaju se razni problemi. Pitanje koje se proteže središnjim dijelom rada jest: Jesu li emocije i moralno djelovanje u međusobnom utjecaju ili možemo donositi odluke bez obzira na naše emocije? Dok moralno ponašanje s jedne strane treba biti nepristrano, emocije su s druge strane po prirodi pristrane, stoga ćemo vidjeti kako mnogi filozofi smatraju kako emocije moraju biti uklonjene iz javnoga života jer su iracionalne. Upravo zbog takvih i sličnih pitanja emocije su u filozofiji često izbjegavane kao subjektivna i negativna nagnuća te se stoga teoretičari emocija pitaju: Je li to zaista tako? Jesu li emocije negativna i subjektivna nagnuća? Možemo li se u životu voditi za univerzalnim moralnim zakonima i prilagođavati ih pojedinim situacijama ili postoji određena pristranost prema nekim ljudima? Koji su razlozi zbog kojih emocijama pripisujemo iracionalno obilježje? Je li prihvatljivo svoju moralnu odluku prilagoditi vlastitim interesima i biti subjektivan? Mjesto emocija u moralnom zaključivanju ovisit će o kojoj etici govorimo. U nastavku rada razmatrat ću emocije u okviru triju etičkih teorija: Aristotelove teorije vrlina, Kantove dužnosne etike i utilitarizma. Dok će teoretičari vrlina isticati ulogu emocija u moralu, Kant će ih s druge strane smatrati nepouzdanima u moralnome zaključivanju. Navedene etičke teorije suočavaju se problemima kada određuju ulogu emocija u moralnom zaključivanju i pokušavaju odgovoriti na moguće prigovore. Zadnje poglavlje ističe četiri temeljna razloga, koja navodi Martha Nussbaum, zbog kojih se danas ustalilo mišljenje da su emocije iracionalne i da ih treba izbaciti iz javnog promišljanja.
Ključne riječiemocije etika Aristotel Kant
Naslov na drugom jeziku (engleski)Ethics and emotions
Povjerenstvo za obranuTomislav Bracanović
Josip Talanga
Tvrtko Jolić
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
Ustrojstvena jedinica niže razineODSJEK ZA FILOZOFIJU
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Etika
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaFilozofija (dvopredmetni)
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra filozofije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.Philosophy
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2014-12-01
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:820321
PohranioRužica Grbešić