| Abstract | Dunning Kruger efekt se može definirati kao sklonost da se pojedinac podcijeni ukoliko određeni zadatak izvrši kvalitetno, odnosno precijeni, ako ga izvrši nekvalitetno (Kruger i Dunning, 1999). Ciljevi ovog istraživanja su bili istražiti odrednice Dunning Kruger efekta, utvrditi njihovu međusobnu povezanost, te na kraju ispitati razlike između globalne i specifične samoevaluacije znanja. Ispitivale su se slijedeće odrednice: spol, prosječna ocjena, fenomen uljeza (Clance IP scale; Clance, 1985), Temeljna samoevaluacija (The Core self-evaluation scale; Judge, Locke i Durham, 1997) i opće znanje. Upitnik od 50 čestica, koji je mjerio opće znanje, konstruiran je za potrebe ovog istraživanja. Sudionici su također odgovorili na pitanje koje se odnosilo na globalnu (Kako biste općenito procijenili svoje opće znanje?) odnosnu specifičnu (Kako biste procijenili svoje opće znanje (opću kulturu) u odnosu na druge učenike Vaše dobi?) samoevaluaciju znanja. Dunning Kruger efekt je dobiven kao razlika između specifične samoevaluacije znanja i rezultata dobivenog na testu općeg znanja. Uzorak je prikupljen na maturantima triju zagrebačkih gimnazija (N= 107). Rezultati su pokazali slijedeće: globalna samoevaluacija pokazala se statistički značajno nižom od specifične, 57.16% ispitanika s najlošijim rezultatima na testu općeg znanja su precijenili svoje znanje, dok su 28.56% ispitanika s najboljim rezultatima podcijenili svoje znanje. Prosječna ocjena i temeljna samoevaluacija su značajni prediktori Dunning Kruger effekta, a model je objasnio 12% varijance Dunning Kruger efekta. Ključne riječi [Dunning Kruger efekt, temeljna samoevaluacija, fenomen uljeza, maturanti gimnazija] |
| Abstract (english) | The Dunning Kruger effect is a tendency in which people who performed poorly overestimate their performance and people who performed well underestimate it (Kruger & Dunning, 1999). The goals of this research were to look in to the determinates of the Dunning Kruger effect, examine the correlations between them and explore the difference between global and specific selfperception of knowledge. The determinates included gender, the average grade, the Impostor phenomenon (Clance IP scale; Clance, 1985), the Core self-evaluation trait (The Core selfevaluation scale; Judge, Locke & Durham, 1997) and general knowledge (a 50-item test constructed for the purposes of this study). Participants were asked to globally (How would you generally estimate your general knowledge from 1 to 7?) and specifically (How would you estimate your general knowledge in comparison to your peers?) estimate their general knowledge. The Dunning Kruger effect was defined as the difference between the estimates on the item that measured the specific self-perception and the result obtained on the test of general knowledge. The participants were gymnasium graduates from three gymnasiums in Zagreb (N= 107). The results were the following: global self-perception of knowledge was significantly lower than the specific, 57.16% of the participants who achieved poorest results were overestimating themselves while 28.58% of the best ones were underestimating themselves. The average grade and the Core selfevaluation traits were significant predictors of the Dunning Kruger effect explaining 12% of variance of the Dunning Kruger effect. |
