| Abstract | Glavni cilj istraživanja bio je ispitati obilježja odnosa između trenerovog ponašanja i
psihosocijalne dobrobiti sportaša. Dodatno su se ispitale spolne razlike u elementima
psihosocijalne dobrobiti te povezanost načina razmišljanja o stresu sa psihosocijalnom
dobrobiti sportaša i sportašica. U istraživanju je sudjelovalo 264 mladih sportaša (124 mladića
i 140 djevojaka), a korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik rukovođenja u sportu
(Chelladurai i Saleh, 1980), Upitnik negativnog ponašanja trenera (Greblo Jurakić i Keresteš,
2017), Upitnik profesionalnog izgaranja sportaša (Raedeke i Smith, 2001), Upitnik za
procjenu načina razmišljanja o stresu (Crum i sur., 2013), Rosenbergova skala
samopoštovanja (Rosenberg, 1965) i Skala pozitivnog i negativnog afekta (Watson i sur.,
1988). Sportašice se češće osjećaju emocionalno i fizički iscrpljeno, imaju nižu razinu
samopoštovanja, iskazuju veći stupanj negativnog afekta i negativniji način razmišljanja o
stresu. Dimenzije profesionalnog izgaranja su negativno povezane sa svim dimenzijama
pozitivnih ponašanja trenera. Emocionalna i fizička iscrpljenost pozitivno je povezana s
neosjetljivosti za dobrobit sportaša i negativnom povratnom informacijom, dok su ostale
dimenzije profesionalnog izgaranja (smanjen osjećaj postignuća i devaluacija sporta)
pozitivno povezane sa svim odrednicama negativnih trenerovih ponašanja. Samopoštovanje
sportaša je pozitivno povezano sa svim dimenzijama pozitivnih trenerovih ponašanja i
negativno povezano s neosjetljivosti za dobrobit sportaša i negativnom povratnom
informacija. Pozitivni afekt u situaciji prije važnog sportskog natjecanja pozitivno je povezan
sa svim dimenzijama pozitivnog trenerovog ponašanja, dok je negativni afekt negativno
povezan s treningom i instrukcijama, demokratskim ponašanjem i pozitivnom povratnom
informacijom. Neosjetljivost za dobrobit sportaša i negativna povratna informacija, negativno
su povezane s pozitivnim afektom te pozitivno povezane s negativnim afektom sportaša. Uz
kontrolu spola i dobi, hijerarhijskom regresijskom analizom je dobiveno kako su prediktorske
varijable objasnile 9.3% varijance emocionalne i fizičke iscrpljenosti, 19.8% varijance
smanjenog osjećaja postignuća, 21.6% varijance devaluacije sporta, 16.3% varijance
samopoštovanja, 10.2% varijance pozitivnog afekta i 14.5% varijance negativnog afekta.
Socijalna podrška trenera pokazala se kao supresor varijabla pri objašnjenju varijance
negativnog afekta. Konačno, način razmišljanja o stresu je pozitivno povezan sa
samopoštovanjem i negativno povezan s negativnim afektom sportaša i sportašica. Rezultati
istraživanja doprinose boljem razumijevanju povezanosti trenerovih ponašanja s
psihosocijalnom dobrobiti mladih sportaša. |
