Pages

Uzroci Američkog građanskog rata
Uzroci Američkog građanskog rata
Sara Leskovar
Rad ne sadrži sažetak.
Uzroci Balkanskih ratova
Uzroci Balkanskih ratova
Luka Antekolović
U radu je prikazano stanje na Balkanu prije početka Balkanskih ratova, tj. kakvo je bilo stanje u svakoj balkanskoj zemlji. Propadanje Osmanskog Carstva dovelo je do pitanja podjela teritorija unutar balkanskih zemalja. Da li je upravo pohlepa za širenjem teritorija dovela do komplikacije stanja i ratova na Balkanu? Uzrok Prvog balkanskog rata bio je upravo Balkanski savez kojeg su stvorile zemlje za zajedničku borbu protiv Osmanlija, dok je uzrok Drugog balkanskog rata bilo ...
Uzroci i posljedice RAF-ova uspjeha u Bitci za Britaniju
Uzroci i posljedice RAF-ova uspjeha u Bitci za Britaniju
Silvio Činć
Rad ne sadrži sažetak.
Uzroci, tijek i posljedice zrinsko-frankopanske urote
Uzroci, tijek i posljedice zrinsko-frankopanske urote
Tomislav Šerbeđija
Prilikom pisanja ovog rada namjera mi je bila prikazati, te obrazložiti događaje koji su se odvijali neposredno prije, za vrijeme i poslije zrinsko-frankopanske urote. Sam naziv zrinsko-frankopanska urota ustalio se kao termin u hrvatskoj historiografiji za zbivanja vezana uz protuhabsburški pokret koja su se odvijala od 1664. do 1671. godine. Urota je u mađarskoj historiografiji poznata pod nazivom Wesselényiösszeesküvés (Wesselényijeva urota) prema najistaknutijem ugarskom...
Učinak eksperimentalnog programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja: Utjecaj na učestalost fizičkih aktivnosti i korištenja tehnologije
Učinak eksperimentalnog programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja: Utjecaj na učestalost fizičkih aktivnosti i korištenja tehnologije
Mia Karabegović
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti učinkovitost osnovnoškolskog nastavnog programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja u poticanju fizičkih aktivnosti odnosno smanjenju učestalosti sjedilačkih ponašanja vezanim uz korištenje tehnologije: gledanja televizije, vremena provedenog na računalu te igranja videoigrica te provjeriti hipotezu istiskanja. U tu svrhu, primjenjen je kvazi-eksperimentalni dvokratni nacrt s kontrolnom skupinom. Istraživanje je provedeno na 858 sudionika,...
Učinkovitost medijskog odgoja na primjeru edukacije o nasilnim sadržajima u medijima među učenicima šestih razreda
Učinkovitost medijskog odgoja na primjeru edukacije o nasilnim sadržajima u medijima među učenicima šestih razreda
Irina Adamović
Medijska pismenost jedna je od najvaţnijih pismenosti 21. stoljeća. Pod pojmom medijske pismenosti podrazumijevamo vještine i znanja koje korisnici medija stječu s ciljem sigurnog i odgovornog korištenja medija. U ovom se radu proučava važnost medijske pismenosti, njen razvoj te buduće prilike, ali i izazovi s kojima se suočava u današnje vrijeme. Istražuje se učinkovitost poučavanja mladih o medijskim sadržajima i način na koji medijsko opismenjavanje ima utjecaj na stavove o...
Validacija Skale samoefikasnosti u odlučivanju o karijeri
Validacija Skale samoefikasnosti u odlučivanju o karijeri
Katarina Bošnjak
Samoefikasnost donošenja odluka o karijeri je konstrukt koji se može opisati kao vlastito vjerovanje pojedinca da može uspješno donijeti odluku o budućem zanimanju te izvršiti zadatke potrebne za budući razvoj njegove karijere. Svrha ovog rada je bila validirati hrvatsku inačicu Skale samoefikasnosti u odlučivanju o karijeri (Career Decision Self-Efficacy Scale; Taylor i Betz, 1983) te utvrditi njezinu povezanost s nekim konstruktima. U istraživanju je sudjelovalo 582 učenika...
Validacija upitnika kognitivne rezerve (CRIq)
Validacija upitnika kognitivne rezerve (CRIq)
Kristina Ajduković
Kognitivna rezerva je noviji konstrukt u psihološkim istraživanjima, razvijen kao pokušaj objašnjavanja individualnih razlika u funkcioniranju uslijed jednakih neuralnih promjena potaknutih starenjem, demencijama ili drugim bolestima. Povećanju kognitivne rezerve doprinose sva kognitivno stimulirajuća iskustva čime ujedno omogućuju uspješnije suočavanje sa slabljenjem kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. Ovim istraživanjem se nastojalo provjeriti sukladnost nalaza o...
Validacija upitnika profesionalne zrelosti - UPZ
Validacija upitnika profesionalne zrelosti - UPZ
Dario Vlahović
Profesionalna zrelost jedan je od centralnih pojmova u shvaćanju profesionalnog razvoja. Definira se kao spremnost pojedinca da donese odluku o svojoj karijeri ovisno o svojoj dobi i stupnju profesionalnog razvoja (Savickas i Porfeli, 2011). Ta spremnost je u skladu s mogućnostima pojedinca i zahtjevima okoline te stabilna u vremenu. Svrha ovog rada je validirati Upitnik profesionalne zrelosti (UPZ) autora Babarović i Šverko te utvrditi povezanost s nekim konstruktima. Upitnik sadrţi 20...
Vanjska politika Njemačkog carstva 1871. - 1890.
Vanjska politika Njemačkog carstva 1871. - 1890.
Tomislav Kardum
U radu se donosi pregled njemačke vanjske politike (riječ je o političkoj povijesti i povijesti diplomacije) u razdoblju od ujedinjenja do 1890., odnosno trenutka kada ostavku na položaj kancelara podnosi Otto von Bismarck, apsolutni kreator njemačke vanjske politike u promatranom razdoblju. Na početku se analizira učinak njemačkog ujedinjenja na konstelaciju snaga u Europi te odnos europskih sila spram njemačkog ujedinjenja. Zatim se obrađuju opći ciljevi njemačke vanjske...
Vanjska politika Republike Hrvatske od Washingtonskog do Daytonskog sporazuma
Vanjska politika Republike Hrvatske od Washingtonskog do Daytonskog sporazuma
Ivan Arapović
Glavna tema ovog rada bit će vanjska politika Republike Hrvatske od Washingtonskog sporazuma iz ožujka 1994. do Daytonskog sporazuma, koji je potpisan u prosincu 1995. godine. Cilj ovog rada bio bi prikazati, objasniti i analizirati važne događaje na hrvatskom vanjskopolitičkom planu u razdoblju između dva sporazuma koja su bila od presudne važnosti za okončanje rata. Također bi se kroz rad nastojalo prikazati kako su odnosi Republike Hrvatske s pojedinim državama, s posebnim...
Vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država nakon Drugog svjetskog rata
Vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država nakon Drugog svjetskog rata
Dean Perko
Politika izolacionizma koju su Sjedinjene Američke Države vodile sve do sredine 20. stoljeća naglo se izmjenila nakon napada Japanaca na Pearl Harbor. Krajem 1941. godine SAD su se aktivno uključile u Drugi svjetski rat. Prije toga su u ratu sudjelovali neaktivno, odnosno kroz razne programe kojima su Europi slali materijalnu i financijsku pomoć. Uskoro su slijedili sastanci i mirovne konferencije saveznika – Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije, koji...

Pages