Pages
-
-
Odnos psihosomatskih simptoma, afektivnosti i emocionalne regulacije
-
Nikolina Primorac Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos psihosomatskih simptoma, afektivnosti i
emocionalne regulacije na uzorku studenata u Republici Hrvatskoj. Uzorak (N = 312) je činilo
14,1% studenata i 85,9% studentica, dobi od 18 do 32 godine (M = 21,95, SD = 1,94). Za
mjerenje emocionalne regulacije korištena je Ljestvica poteškoća u emocionalnoj regulaciji
(eng. Difficulties in Emotion Regulation Scale – DERS; Gratz i Roemer, 2004; prema Jakovina
i sur., 2017). Afektivnost je...
-
-
Odnos rada na daljinu sa sagorijevanjem, socijalnom podrškom i suočavanjem sa stresom
-
Filip Blekić Razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije dolazi do porasta mogućnosti i popularnosti rada na daljinu kao oblika izvršavanja radnih zadataka zaposlenika. Porast popularnosti rada na daljinu potiču i rezultati istraživanja, ukazujući na pozitivne ishode za zaposlenike i organizacije, pod uvjetom da zaposlenici sami mogu odabrati rad na daljinu kao oblik rada. Međutim, uslijed pandemije COVID-19, velik broj radno sposobnih ljudi bio je prisiljen usvojiti model rada na daljinu na...
-
-
Odnos radnih vrijednosti, angažiranosti, postignuća i zadovoljstva studijem
-
Ema Dakić Istraţivanje ima za cilj provjeriti strukturu i pouzdanost novog instrumenta radnih vrijednosti utemeljenog u Schwartzovoj tipologiji (WPVQ) na uzorku studenata u Zagrebu. Osim toga, nastoji se ispitati odnos radnih vrijednosti i radne angažiranosti, zadovoljstva studijem te postignuća, ali i provjeriti postoje li razlike u izraženost pojedinih radnih vrijednosti s obzirom na neke sociodemografske značajke studenata. U istraživanju je sudjelovalo 296 studenata s osam fakulteta....
-
-
Odnos reklamnih kampanja i percepcije brenda: Nikeove just do it kampanje
-
Franka Čule Brend je vjerojatno najvažniji aspekt svakog poslovanja odnosno najvažniji element svake uspješne tvrtke. Brendovi također igraju veliku ulogu u životima potrošača pružajući im jedinstveno iskustvo korištenja njihova proizvoda ili usluge, a tvrtke zauzvrat očekuju lojalnost kupaca. Izgradnja uspješnog brenda složen je i dugotrajan proces jer brend ne čine samo njegovi opipljivi elementi već i sama percepcija potrošača o brendu. Kako bi brend postao vidljiv, on se mora...
-
-
Odnos religije prema socijalnoj integraciji i socijalizaciji
-
Nika Budišćak Religija predstavlja kompleksan pojam koji je u međuodnosu s mnogim društvenim odrednicama, a
posebice s procesima integracije i socijalizacije. Budući da je riječ o neophodnim procesima kako bi se
pojedinac uklopio u svoju okolinu, a stoga i zadovoljio osnovne životne potrebe, oni imaju ključnu ulogu
u razvoju ličnosti i određivanju tijeka društvenog života.
U ovome radu istraživat će se odnos religije i dvaju spomenutih procesa, odnosno na kakav način
religija...
-
-
Odnos roditeljskih ponašanja, zadovoljstva partnerskim odnosom i osobina ličnosti kod očeva
-
Marija Pavlić Mnogi istraživači baveći se temom roditeljstva, stavljali su naglasak na ispitivanje roditeljskih postupaka majki, dok su istraživanja rjeđe uključivala očeve roditeljske postupke. Obzirom na trend većeg uključivanja očeva u obiteljski život i brigu za djecu, a polazeći od Belskyjevog procesnog modela roditeljstva, u ovom su istraživanju ispitane određene individualne karakteristike djeteta (spol, dob), individualne karakteristike roditelja (osobine ličnosti) i kontekstualni...
-
-
Odnos roditeljskog ponašanja, perfekcionizma, samopoštovanja i psihološke dobrobiti adolescenata
-
Petra Vujica Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos socioekonomskih varijabli, roditeljskog ponašanja, perfekcionizma, samopoštovanja i mentalnog zdravlja adolescenata na uzorku učenika drugih razreda srednje škole. Istraživanje je provedeno na ukupno 398 adolescenata. Percepcija roditeljskog ponašanja ispitana je Upitnikom roditeljskog ponašanja, perfekcionizam je ispitan Multidimenzionalnom skalom perfekcionizma, samopoštovanje Rosenbergovom skalom samopoštovanja, a mentalno zdravlje...
-
-
Odnos samo-suosjećanja, srama, stavova prema mentalnom zdravlju, stavova prema traženju stručne pomoći i iskustva traženja pomoći
-
Klara Juranović Osobe koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja često ne potraže stručnu pomoć (Aromaa i sur., 2011; Bidlle i sur., 2004). Jedna od najvećih prepreka traženju pomoći je sram (Ivanov, 2022). S druge strane, samo-suosjećanje se pokazuje kao facilitirajući faktor u traženju pomoći (Campbell i sur., 2022). Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati na koji su način stavovi prema traženju stručne pomoći povezani sa samo-suosjećanjem, osjećajem srama, stavovima...
-
-
Odnos samopoštovanja, mračne strane ličnosti, motiva za igrom i problematičnog igranja online videoigara
-
Filip Đurđenić Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu samopoštovanja, mračnih strana ličnosti i motiva za
igranje online videoigara u problematičnom igranju online videoigara. Istraživanje je provedeno
online te je u njemu sudjelovalo 239 igrača videoigara, građana Republike Hrvatske. Za
operacionalizaciju konstrukata korišten je Upitnik problematičnog igranja online videoigara
(POGQ), Upitnik motiva za igranje online videoigara (MOGQ), Rosenbergova skala
samopoštovanja te Kratki...
-
-
Odnos samosuosjećanja, atribucija i mentalnog zdravlja u adolescentskoj dobi
-
Sila Viktorija Bjelić Cilj ovog rada bio je ispitati odnos samosuosjećanja, atribucija i mentalnog zdravlja i njihovih
sastavnica kod adolescenata. Osim toga, promatrao se i doprinos atribucijskih stilova
(globalnosti, stabilnosti, vrednovanja sebe i negativnih posljedica) i samosuosjećanja (blagosti
prema samome sebi, dijeljene ljudskosti, usmjerene svjesnosti, samoosuđivanja, izolacije i
pretjerane identifikacije) u objašnjavanju mentalnog zdravlja. U online istraživanju sudjelovalo
je 322 sudionika u...
-
-
Odnos sklonosti za preuzimanje rizika, pojedinih osobina ličnosti i ponašanja vozača u prometu
-
Lucija Barišić Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos između osobina ličnosti (ekstraverzija, savjesnost,
ugodnost, emocionalna stabilnost, intelekt, otvorenost), sklonosti za preuzimanje rizika (etička,
financijska, zdravstvena, društvena, rekreacijska domena) i ponašanja u vožnji (pogreške,
korištenje mobitela, agresivni prekršaji, “obični” prekršaji. U online istraživanju sudjelovalo je
411 građana Republike Hrvatske koji posjeduju vozačku dozvolu (minimalno B kategorije
...
Pages