Pages

Goren Tribuson u kontekstu kriminalističkog i fantastičnog žanra
Goren Tribuson u kontekstu kriminalističkog i fantastičnog žanra
Monika Moulis
Goran Tribuson, rođen u Bjelovaru, sedamdesetih godina prošloga stoljeća počeo je oduševljavati čitatelje svojim spisateljskim umijećem. Njegov spisateljski rad može se podijeliti na tri žanra: fantastični, kriminalistički i autobiografski roman. Prvo djelo je napisao dok je još bio student jugoslavistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U fantastičnome žanru pokazuje zanimanje za okultno i neobjašnjivo, dok mu neka 3 djela graniče sa...
Gospodarska pozadina Hrvatskog proljeća: Zajedničko nastupanje hrvatskog političkog rukovodstva i suvremenog tiska
Gospodarska pozadina Hrvatskog proljeća: Zajedničko nastupanje hrvatskog političkog rukovodstva i suvremenog tiska
Luka Šajnović
Hrvatsko proljeće naziv je za široki reformski i nacionalni pokret u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (SRH) koja se u razdoblju od 1945. do 1991. godine nalazila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Pokret je svoj vrhunac doživio početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, a svoje je žarište imao u dijelu vodstva Saveza komunista Hrvatske (SKH), sastavnice veće političke organizacije Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), jedine zakonom dopuštene...
Gospodarske prilike u Banskoj Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća
Gospodarske prilike u Banskoj Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća
Fran Kos
Gospodarstvo je djelatnost jednog društva. U užem smislu ono predstavlja proizvodnju i prodaju proizvoda, dok u širem smislu označava sve djelatnosti i usluge koje omogućavaju zadovaljavanje ljudskih potreba. Ono se dalje dijeli na tri osnovne djelatnosti: primarne (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sekundarne (industrija, građevinarstvo, rudarstvo, obrtništvo, brodogradnja) i tercijarne (trgovina, promet, bankarstvo, ugostiteljstvo).
Gospodarski utjecaj trgovačkih puteva na primjeru Puta Svile i Kraljevog puta
Gospodarski utjecaj trgovačkih puteva na primjeru Puta Svile i Kraljevog puta
Martina Žuglić
Trgovački putevi kroz čitavu povijest su način razmjene mnogobrojnih materijalnih dobara, ali i kulture, religije i znanja. Kroz razne kopnene i morske puteve ta dobra su se razmjenjivala između područja koja se međusobno nalaze na velikim udaljenostima. Put svile najpoznatiji je trgovački put na području Euroazije, a samom razvoju puta često su doprinosile vladajuće dinastije. Njime se spajala Kina sa središnjom Azijom te Sredozemljem, a trgovalo se raznim dobrima; od zlata,...
Govor mržnje među mladima na internetu
Govor mržnje među mladima na internetu
Marija Zirdum
Prisutnost govora mržnje na internetu, vršnjačkog nasilja i prevelike izloženosti mladih nasilju predstavlja ozbiljan problem današnjice. U prvom dijelu rada objasnila sam pojam govora mržnje i kako zapravo izgleda provođenje vremena na internetu. U nastavku sam pojasnila koliko je internet prisutan među mladima i kolike su spolne razlike u govoru mržnje na njemu. Govor mržnje je većinom rasprostranjen na društvenim mrežama kojima se adolescenti masovno koriste. Stoga...
Govor mržnje u medijima
Govor mržnje u medijima
Edina Pršić
Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je zaštićeno brojnim zakonima i kodeksima. No, teško je jasno razlučiti njezine granice. Primjerice, kada se govori o slobodi izražavanja i govoru mržnje, granica je poprilično tanka. Veoma važnu ulogu pritom imaju i subjektivne percepcije slobode izražavanja i govora mržnje. Ono što je za nekoga govor mržnje, za drugoga je samo izražavanje vlastitog mišljenja. Upravo se zato pred pravosuđe postavlja zahtjev za...
Goya i prosvijećeni apsolutizam u umjetnosti
Goya i prosvijećeni apsolutizam u umjetnosti
Karla Smirić Horvat
“Slika govori više od tisuću riječi.” Ovu uzrečicu često čujemo, no razumijemo li je doista? Prilikom povijesnih istraživanja i pisanja povijesnih radova mnogi povjesničari temelje teze gotovo isključivo na pisane izvore. U modernoj historiografiji često se koriste i snimke te audio zapisi, no poneki povjesničari u svojim istraživanjima kao dokaze i izvore koriste umjetnička djela. Prema kritičaru Stephenu Bannu, biti oči u oči s nekom slikom znači biti oči u...
Grabancijaši i drugi muški likovi čarobnjaka u hrvatskim predajama
Grabancijaši i drugi muški likovi čarobnjaka u hrvatskim predajama
Mateja Keleković
U radu ću većinom pokušati objasniti lik grabancijaša sa više stajališta, napravit ću usporedbe pojma grabancijaša sa mitologijom, ali najviše ću obraditi sam lik grabancijaša zajedno sa zmajem budući da su većinom ta dva pojma nerazdvojna. U shvaćanju grabancijaša kao muškog lika u hrvatskim predajama su mi najviše pomogli radovi Vatroslava Jagića, Ljiljane Marks i Suzane Mirjanić, oslonit ću se na njihove radove jer su koncizni, detaljni i pobliže su objasnili...
Graditeljska romanička baština grada Krka i njezin potencijal za razvoj i promociju u kulturi i turizmu
Graditeljska romanička baština grada Krka i njezin potencijal za razvoj i promociju u kulturi i turizmu
Adela Juhas
Grad Krk na istoimenom je otoku jedna od ponajvećih riznica kulture u zemlji. Dio njegovog kulturnog bogatstva čini romanička arhitektura, i to najvećim dijelom sakralnog karaktera. Uz posebnu pozornost kompleksu katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve Svetog Kvirina, u radu se autorica dotiče još nekoliko značajnih romaničkih sakralnih zdanja u gradu Krku. To su crkva Gospe od zdravlja, ženski benediktinski samostan s crkvom, biskupski dvori te crkva Svete Marije od...
Gradišćanski Hrvati
Gradišćanski Hrvati
Mateja Koprivić
Rad ne sadrži sažetak.
Gradišćanski Hrvati - povijest, kultura i govori
Gradišćanski Hrvati - povijest, kultura i govori
Ivan Ivančan
Gradišćanski Hrvati jedna su od najvećih i najdugovječnijih autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica izvan granica Republike Hrvatske, koja je nastala kao posljedica migracije velikoga broja stanovništva iz središnje Hrvatske tijekom 16. i manjim dijelom i na početku 17. stoljeća. Bilo je to najteže razdoblje u hrvatskoj povijesti, a nakon velikoga hrvatskoga egzodusa dio je Hrvata u novoj domovini vrlo brzo asimiliran, dio se asimilirao tijekom stoljeća, a dio još uvijek ...
Građanska kultura Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća
Građanska kultura Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća
Mateja Čičak
Ovaj rad temelji se na istraživanju građanske kulture Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća kroz prikupljanje i istraživanje različite literature i dostupnih predmeta u Muzeju grada Zagreba. Opisan je način življenja kroz segmente ugostiteljskih objekata, gdje kavana igra glavnu ulogu kao mjesto okupljanja građanstva, kulture odijevanja, zabava i plesova, ali i intelektualni dio građanske kulture putem djelovanja Izidora Kršnjavoga i važnih kulturnih događanja. Potrebno je...

Pages