Hrvatsko iseljeništvo u svijetu: povijesni osvrt, uzroci i posljedice iseljenja te život u iseljeničkoj sredini na primjeru Australije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Croatian Diaspora in the World: Historical Overview, the Causes and Consequences of Emigration and Immigrant Life on the Example of Australia
• Autor: Željka Jergan
• Mentor: Jadranka Grbić (mentor)
• Član povjerenstva: Diana Vukičević-Samaržija
• Član povjerenstva: Marinko Vuković
• Član povjerenstva: Jadranka Grbić
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA KROATOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2014-06-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Kroatologija

Sažetak

Procesi vanjskih migracija na prostoru današnje Hrvatske konstantno su se odvijali u dugom povijesnom razdoblju, kroz različite vremenske periode i različite vrste migracija što je Republiku Hrvatsku učinilo da pripada europskom krugu zemalja s relativno najvećim brojem iseljenika, odnosno građana izvan vlastitih granica. U ovom diplomskom radu raspravlja se o temeljnim značajkama iseljavanja hrvatskog stanovništva izvan granica matične domovine, s posebnim osvrtom na australske Hrvate, a naglasak je pri tome stavljen na iseljavanje od razdoblja turskih navala na naše prostore pa sve do 21. stoljeća.
Cilj je rada odgovoriti na pitanja: TKO su najvećim dijelom bili naši iseljenici, KADA su sve iseljavali naši ljudi, KAKO i ZAŠTO su uopće iseljavali te koje su posljedice tog višestoljetnog procesa u nas? Ukoliko bi trebalo određeni prostor Hrvatske povezati s učestalom praksom iseljavanja, utoliko bi se moglo zaključiti kako je stanovništvo u prvim fazama masovnih odlazaka iseljavalo iz svih dijelova Hrvatske, no ponajviše iz Dalmacije, otoka, Dalmatinske zagore te iz gorskih i ravničarskih dijelova Hrvatske što je rezultiralo lančanim iseljavanjem tako karakterističnim za hrvatsko iseljeništvo u Australiji. U početku je iseljavanje bilo selektivno po spolu i dobi, pa je u prvim godinama prakse odlaženja iseljavalo ponajprije muško i mlado, radno sposobno, najvitalnije te reprodukcijski najsposobnije stanovništvo, uglavnom sa sela koje je bilo glavni izvor radne snage za zapošljavanje u inozemstvu. Prvenstveno muškoj iseljeničkoj populaciji tek kasnije se pridružuju i žene, djeca ili čitave obitelji. Iseljavanje iz Hrvatske je neprekinuti višestoljetni povijesni proces koji je, ne računajući bježanja pred Turcima, u svom punom intenzitetu započeo u drugoj polovici 19. stoljeća, a nastavio se u 20. i 21. stoljeću oblikujući se u četiri velika vala iseljavanja iz Hrvatske. Teško je reći što je definitivno utjecalo na odluku o iseljenju, no u većini migracijskih teorija općenito se javljaju skupine čimbenika koje su uzrokom migracija, a uglavnom se mogu svesti na dvije glavne skupine: privlačni (pull) i potisni (push) čimbenici. Između prostora u kojem prevladavaju jedni i drugi čimbenici dolazi do migracije stanovništva. Razlozi iseljavanja iz naše zemlje bili su ponajprije ekonomske i političke prirode, a posljedice iseljenja s žešćim, dugotrajnim i pozitivnim/negativnim učinkom, ovisno je li riječ o zemlji iseljenja ili useljenja.

Sažetak (engleski)

International migration processes on today’s Croatian territory took place during a long historical period, through different time periods and different types of migration which made the Republic of Croatia a part of European’s circle of countries with the largest number of immigrants that is, citizens outside their country borders. The master’s thesis discusses the basic characteristics of Croatia’s population emigration outside the borders of their native country with the emphasis on emigration from the period of Turkish attacks on our premises up until the 21st century.
The paper aims at answering these questions: WHO were our major emigrants, WHEN did our people emigrate, HOW and WHY did they emigrate, and what consequences did this bring about. Should there be a need to connect a specific part of Croatia with the recurrent practice of emigration, it could be concluded that the population, in the early stages of mass departures, emigrated from all parts of Croatia, but mostly from Dalmatia, islands, Dalmatian Zagora and from the mountain and lowland parts of Croatia. At first, the migration was selective according to the gender and age, and in the first years of the emigration process, the young working men, vital and the most reproductive population were the ones to emigrate, mainly from the countryside, a place distinguished as the main source of labour for employment abroad. It is not until much later that women, children or even whole families joined these men. Emigration from Croatia is an uninterrupted historical process that lasted for centuries and was, not taking into consideration escapes from the Turks, in its full swing in the second half of the 19th century and continued into the 20th and 21st century, forming the four major waves of emigration from Croatia. It is hard to say what definitely influenced the decision to leave, but in most theories of emigration there are numerous factors that caused the migration, and can be divided into two major groups: pull and push factors. Migration occurs between the spaces dominated by both factors. The reasons for emigration on our territory were primarily economical and political, and the consequences were huge and long-lasting with both positive and negative effect, depending whether one is referring to the country of emigration or immigration.

• Ključne riječi: migracija; ljudsko kretanje u prostoru (prostorna mobilnost); lančano iseljavanje; hrvatsko iseljeništvo; dijaspora; privlačni (pull) i potisni (push) faktori iseljavanja; teorija potisno-privlačnih faktora; australska multikulturalnost; hrvatski identitet
• Ključne riječi (engleski): migration; human movement in space (spatial mobility); chain migration; Croatian emigration; Croatian diaspora; pull and push factors of emigration; push and pull theory; Australian multiculturalism; Croatian identity
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:244258
• Studijski program: Naziv: Kroatologija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra/magistra kroatologije (mag. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2015-10-27 08:59:46